Grmljavinski pljusak 27.04.2007
Glavni Izbornik
| Naslovnica |
| Prognostičke karte |
| Novosti |
| Foto galerija |
| Reportaže |
| Meteorologija |
| Meteo kviz |
| MeteoAdriatic potprojekti |
Pretražnik
| Grmljavinski pljusak 27.04.2007 |
|
|
|
|
27. travnja 2007. u poslijepodnevnim satima, zadarsko područje zahvatio je pomalo neočekivan grmljavinski pljusak. Tučonosni cumulonimbus se počeo stvarati oko 14:30 sati iznad Bukovice i polagano je napredovao prema zapadu, stigavši oko 16 sati do mora. Interesantno je naglasiti, kako tako snažno nevrijeme nije bilo predviđeno...
CROMETEO prognoza:
ESTOFEX prognoza:
Kao što je vidljivo iz ESTOFEX-ovog prikaza grmljavinske aktivnosti tijekom dana, u južnoj Dalmaciji bilo je dosta grmljavinskih oblaka, a iz vjerojatno najjačeg, koji se razvio u blizini Zadra, ESWD je primio dojavu o tuči. Sve to u području gdje nije prognozirana grmljavinska aktivnost od strane ESTOFEX-a, kao ni od strane CROMETEO tim-a. Uistinu, prognostički materijali GFS-a od 06z davali su indikacije za pretežno vedro vrijeme, uz tek neznatnu nestabilnost atmosfere koja je trebala uroditi tek pokojim poslijepodnevnim cumulusom, a nad područjem Dinarskog masiva, gdje postoji prizemna konvergencija vjetra, postojala je nešto veća vjerojatnost za pljuskove. Ipak, tučonosni oblak nastao je daleko od Dinarida i bio je mnogo snažniji nego bi se dalo pretpostaviti iz uobičajenih prognostičkih materijala koji slijede. Sve prognostičke karte su za 12z (14h), vrijeme kada je otprilike započelo stvaranje olujnog oblaka. Sa karata koje daju prognoziranu temperaturu na raznim visinama, može se vidjeti jezik hladnog zraka koji se pruža s istoka prema srednjem Jadranu, od 700hPa naviše. Taj hladniji zrak po visini povećao je stopu opadanja temperature s visinom, pa je atmosfera bila na granici nestabilnosti, što pokazuje i SBCAPE/Lifted index. Izraženija nestabilnost, prema GFS-u, mogla se očekivati nad otvorenim morem, gdje se zadržala veća količina vlage nego nad kopnom. Sondaža je pokazala oko 8g/kg ujutro i 7g/kg poslijepodne vodene pare u donjem sloju atmosfere nad Zadrom, te između 5g/kg ujutro i 3g/kg poslijepodne nad Zagrebom.
500hPa geopotencijal, MSL pritisak, relativna topografija 500-1000hPa Promjena relativne topografije 500-1000hPa 850hPa geopotencijal, temperatura 700hPa geopotencijal, temperatura 500hPa geopotencijal, temperatura 300hPa geopotencijal, temperatura 200hPa geopotencijal, temperatura 300hPa mlazna struja, divergencija 850hPa ekvivalentna potencijalna temperatura Advekcija apsolutne vrtložnosti 500hPa Advekcija apsolutne vrtložnosti 300hPa Soaring index, konvektivna naoblaka 500hPa geopotencijal, MSL pritisak, relativna topografija 500-1000hPa, zoom Relativna vlažnost 700hPa, zoom Ukapljiva vodena para, omega 700hPa, zoom 850hPa geopotencijal, temperatura, zoom 850hPa ekvivalentna potencijalna temperatura, zoom 4-layer best lifted index, zoom
Pogledajmo konkretna sondažna mjerenja toga dana. Sondaža, 00z (02h), Zadar-Zemunik
Sondaža, 12z (14h), Zadar-Zemunik, neposredno pred stvaranje olujnog oblaka; tek par kilometara dalje od mjesta nastanka:
Sa sondaže je vidljivo brzo opadanje temperature s visinom, relativno vlažan donji sloj troposfere, dosta velike debljine, te suhi sloj zraka iznad vlažnog. Iskusni sinoptičar odmah će u toj situaciji prepoznati potencijalnu (konvektivnu) nestabilnost, koja je zapravo i bila jedan od ispunjenih preduvjeta razvoja olujnog oblaka. Potencijalnu nestabilnost teško je otkriti bez uvida u ekvivalentnu potencijalnu temperaturu po različitim slojevima u visini, a uobičajeni parametri za ocjenu nestabilnosti atmosfere, kao što su CAPE i Lifted index ju ne prepoznaju. GFS 0,5x0,5° je predvidio SBCAPE ispod 100J/kg, dok je stvarni sounding pokazao nešto višu vrijednost, oko 150J/kg. Predviđeni lifted index od GFS-a iznosio je 2-3K, dok je stvarna vrijednost bila oko 0,5K (brojčane podatke od sondaža u 00z i 12z pogledajte ovdje ). Strmo opadanje vlažnosti s visinom, vidljivo s uvećanog prikaza Skew-T dijagrama (slika ispod), uzrokovalo je opadanje theta-e s porastom visine, što implicira potencijalnu nestabilnost, koja će znatno povećati CAPE u slučaju da dođe do podizanja stupca zraka pod nezavisnim utjecajem (prizemnom konvergencijom, dinamikom mlazne struje i sl.).
Na slici su označene površine CAPE (zeleno) i CINH (crveno). Zelenom je linijom naglašeno strmo opadanje vlažnosti na visini iznad 4km. Ovo inače nije "školski" primjer potencijalne nestabilnosti, budući da je sloj vlažnog zraka netipično debeo. No, zbog toga barem ima dovoljno vlage za razvoj oblaka sa snažnijom oborinom. Inhibicjski sloj od 30-tak J/kg sasvim je malen za lagano probijanje, a opet tijekom prijepodneva dovoljan za odvajanje nižih i srednjih slojeva atmosfere, odnosno dodatno grijanje i vlaženje prizemnog sloja u odnosu na suhi i hladniji sloj iznad njega. Iz brojčanog prikaza sondaže vidljivo je jače opadadanje theta-e s visinom (predzadnja kolona) pa čak i virtualne ekvivalentne potencijalne temperature (posljednja kolona). Pogledajmo još i nekoliko analiza visine i temperature raznih izobarnih ploha u 12z (14h): Na 500hPa se lijepo vidi jezik hladnijeg zraka nad Balkanskim poluotokom, i vrlo velika rosišna razlika nad Zadrom od 35°C, indicirajući suh sloj zraka na visini. Na plohi od 850hPa, rosišna razlika je mnogo manja, 7°C. Dovoljna količina vlage u prizemlju, hladan i suhi sloj iznad 4 kilometra visine, te prizemna konvergencija maestrala, dovoljni su bili uvjeti za oslobađanje nestabilnosti atmosfere. Olujni oblak započeo je rast oko 14:30 sati. Slijedi nekoliko satelitskih/radarskih slika nastanka oblaka i njegovog kretanja...
Satelit, IR spektar, 15h:
Satelit, IR spektar, animacija 14-17h:
Radar Bilogora, 15h; oko 50dBz odraz:
Slabo smicanje vjetra po visini rezultiralo je kratkim životnim vijekom oluje, pa je ona nekih sat vremena nakon nastanka oslabila i nestala... Iza nje se razvedrilo, a u Zadru nije palo mnogo kiše budući da je grad bio zahvaćen samo rubnim dijelom oblaka. Tuča je pogodila osobito područje Posedarja i nanijela štetu poljoprivrednim površinama. |
|||
