Splitski arhipelag

Nadovezavši se na Šibenski arhipelag prema jugoistoku, dolazimo do nešto manje razvedenog područja, gdje umjesto velikog broja sitnih otočića, nalazimo manji broj većih. No prije otočne skupine Splitskog područja, imamo jedan kraći dio obale ispred koje se ne nalazi nikakav niz otoka i ona je potpuno otvorena od smjera zapada do jugoistoka prema otvorenom moru. To je predio oko Primoštena i Rta Ploče. Izostanak otočnog niza čini ovo područje osjetljivim na jak vjetar, budući da valovi koji ovdje dolaze s otvorenog mora nisu u tome spriječeni otočnom preprekom kao tek malo sjevernije ili istočnije. Osobito su nezgodni valovi koje podigne jak lebić, a nastaju onda kad centar ciklone prolazi sjevernim Jadranom. Uslijed takvog položaja, ovo područje ima i nešto maritimnije klimatske osobine, iako su te razlike teško uočljive u statističkim pregledima, osobito stoga, jer je ono i vrlo slabo pokriveno meteorološkim mjerenjima.

Splitsko područje možemo pak podijeliti u dva dijela. Prvi je zamalo potpuno zatvoreni bazen oko grada Splita, kojeg zatvaraju Mali i Veliki Drvenik, Šolta te Brač. Unutar bazena, koji je ipak dosta velik, svakako se ne osjeća toliki utjecaj otvorenog mora. Ovdje valja napomenuti vrlo jaku buru tijekom hladnijeg dijela godine, koja se ubrzava posebice u području Kliških vrata i preko Splita obrušava prema Splitskom kanalu. Drugi dio splitskog područja čini prostor izvan navedenog otočnog niza, gdje se još nalaze Hvar, Vis, Korčula i Lastovo, i tu je bura znatno slabija. Ovo je područje jakog juga, koje puše s jugoistoka, a ponegdje, kao u primjerice Korčulanskom i Hvarskom kanalu, uslijed konfiguracije terena, poprima jaču istočnu komponentu, pa puše uglavnom iz smjera ESE.

Istočni dio Bračkog i Hvarskog kanala pod jakim su utjecajem Biokova. Zimi s Biokova puše nerijetko orkanska bura, koja se može mjeriti s onom iz Velebitskog kanala. Ipak, u ovom području bura je dosta rjeđa nego na sjevernom Jadranu. Bura je najjača uz samu obalu, a opada udaljavanjem od nje prema otocima, no valovitost mora raste.

Ljetni maestral je vjeran pratioc stabilnog vremena u cijelom ovom području. Uz obalu najčešće puše iz smjera zapada, ponegdje čak i jugozapada, dok u otočnim kanalima i prema otvorenom moru ima pretežno sjeverozapadni smjer. Za razliku od primjerice šibenskog akvatorija s puno nepravilno razmještenih otočića, pravilni i dugi otočni kanali splitskog područja učinkovito usmjeravaju maestral u uzdužni smjer.

Kad govorimo o naoblaci i kiši, valja reći da je ovo područje sa najvećim brojem sunčanih sati na Jadranu. Drugim riječima, manje je naoblake i oborine nego drugdje. To se posebice odnosi na otoke, i to prvenstveno one vanjske, dok približavanjem obali prosječna količina naoblake i oborine raste. Temperaturno dolazimo zasad do najtoplijeg područja Jadrana, i ponovo se time ističu vanjski otoci, gdje se minimalne temperature zraka ne mogu tako puno spustiti kao drugdje, s obzirom da je taj dio Jadrana pod snažnim utjecajem toplog otvorenog mora tijekom zime. Ljeti, vanjski nizovi otoka su slabije hlađeni maestralom nego obala, jer je maestral općenito jači prema obali i u otočnim kanalima, nego na otvorenom moru. Sve zajedno to povisuje prosječnu temperaturu zraka vanjskih otoka, za jedan do dva Celzijeva stupnja u odnosu na obalnu ili primjerice temperaturu Zadarskog i Šibenskog arhipelaga.