Soaring index

Jedan od mnogih izvedenih indeksa nestabilnosti je soaring index. Pomoću soaring indexa možemo procijeniti konvekcijske uvjete u atmosferi. Definiran je kao:

S = T850 – T500 +Td850 – T700 + Td700 [K]

gdje su T temperature, a Td temperature rosišta na izobarnim plohama 850, 700 i 500 hPa, kako je prikazano u jednadžbi.

Relacija kojom se izračunava soaring index je iznimno jednostavna. Relativno dobro pokazuje potencijalnu konvektivnu energiju atmosfere na visinama između 1500 i 6000 metara. Vrijednost soaring indexa, kako se može vidjeti iz relacije, zavisi o temperaturi i količini vodene pare po visini; istim parametrima o kojima ovisi i stabilnost atmosfere (CAPE te lifted index).

U jednadžbi, temperature rosišta (Td) su pozitivnoga predznaka, što znači da će viša temperatura rosišta (konkretno na 850 i 700 hPa) povećavati veličinu soaring indexa. Temepratura rosišta neke česti zraka, naravno raste s povećanjem sadržaja vodene pare u njoj, pa je u ta dva elementa jednadžbe sadržana ovisnost soaring indexa o vlažnosti zraka.

Prva dva elementa jednadžbe (temperatura zraka na 850 hPa i na 500 hPa), ustvari preslikavaju srednji vertikalni gradijent temeprature zraka između te dvije plohe. Jasno je, da će taj dio relacije biti veći, što je veća i razlika, tj. strmije opadanje temperature između 850 i 500 hPa.

U literaturi, može se pronaći slijedeća empirijska povezanost vrijednosti soaring indexa i pratećeg vremena:

S < 10 - vjerojatnost za nastanak Cu i Cb oblaka vrlo mala
10 < S < 20 - postoji vjerojatnost za izolirane pljuskove, uglavnom Cu
20 < S < 30 - moguće nastajanje većeg broja razvijenijih Cu oblaka, poneki Cb
30 < S < 35 - veća vjerojatnost pojave Cb, praćenog pljuskovima i grmljavinom
S > 35 - velika vjerojatnost za nastanak jačih Cb oblaka s intenzivnom oborinom (moguća i tuča) i grmljavinom, te snažnim vjetrom.

O točnosti tih veza teško je govoriti, budući da na nastanak olujnih sistema utječe mnogo drugih parametara, te ih ne treba shvaćati doslovno. Može se reći, da će uz veći soaring index, postojati veća vjerojatnost za nastanak olujnih oblaka. Bez obzira na to, čak i uz vrlo velik soaring index, ne mora doći do oslobađanja latentne nestabilnosti u atmosferi; to se događa redovito onda kada postoji inhibicijski (zaporni) sloj, ili kada ne postoji mehanizam koji će inicirati uzlazne struje, tj. dovesti

Primjer karte numeričkog modela GFS, sa ucrtanim soaring indexom, može se pronaći na web adresi

http://www2.wetter3.de/