|
Na stranici http://www.wetterzentrale.de/topkarten/fsavneur.html pod GFS kartama, pronaći ćete prognostičku kartu pod oznakom Pot. Äquiv. Temp. Iako na prvi pogled pomalo mistična, vrlo je upotrebljiva. Engleski naziv te karte bi glasio Equivalent Potential Temperature. Na hrvatski prevedeno - potencijalna ekvivalentna temperatura. Često ćete naići i na sinonim "theta e". U literaturi je šturo objašnjen ovaj pojam, barem što se praktične vrijednosti tiče. Matematičke izraze i objašnjenja na termodinamičkim dijagramima ćemo izostaviti, no ipak, pokušati ćemo ukratko objasniti na što se odnosi ovaj pojam. Potencijalna ekvivalentna temperatura česti zraka jest temperatura koju bi ona imala kad bi je podigli sa početne visine tako visoko da joj se ukaplji sva raspoloživa vodena para, a nakon toga bi je adijabatski spustili na 1000 hPa. Riječ "potencijalna" dolazi od dogovorne razine 1000 hPa – potencijalna temperatura je ona temperatura koju bi čest imala, kad bi je adijabatski doveli na razinu 1000 hPa. Ekvivalentna pak temperatura je ona temperatura česti, koju bi čest imala kada bi se sva vlaga u njoj ukapljila.
Idemo sad pojasnit frazu ekvivalentne potencijalne temperature. Dizanjem česti zraka ona se širi zbog manjeg tlaka, širenjem joj prema termodinamičkim zakonima pada temperatura. Padom temperature dolazi do trenutka kada joj se relativna vlažnost diže na 100% i u tom času se vodena para počinje ukapljivati (nastaje oblak). Ukapljivanjem vodene pare oslobađa se latentna toplina promjene agregatnog stanja, što znači da se sad zbog tog procesa opadanje temperature usporava (tj. toplinska energija česti se povećava - iako joj temperatura pada zbog dizanja, ukupna toplinska energija joj se povećava). U trenutku kad se dizanjem ukaplji sva raspoloživa vodena para, oslobođena je sva latentna toplina promjene agregatnog stanja, i sada čest ima maksimalnu toplinsku energiju! Temperatura joj je niska jer je jako visoko (ima velik volumen), no ima svu oslobođenu latentnu energiju.
Probajmo sada zamisliti ono što je u prirodi zapravo nemoguće; spustimo tu čest na razinu od 1000 hPa, ali adijabatski! To znači da sva vodena para koja se pretvorila u kapljice vode "izađe" iz te česti u obliku oborine, i čest ostaje potpuno suha prije spuštanja. Spustimo li je na 1000 hPa, doći će do njezine kompresije zbog povećanja okolnog tlaka, a time i do povećanja temperature. Međutim, hoće li ona imati istu temperaturu kao kad je krenula prema gore? NEĆE! Sjetimo se da se pri dizanju i ukapljivanju oslobađala toplinska energija iz vodene pare; ta energija je ostala u česti! što to znači? Znači upravo da će čest pri povratku u područje višeg tlaka dobiti natrag svoju razliku temperature zbog sabijanja, ali zbog ove oslobođene energije ukupna temperatura česti na povratku će biti puno veća! Sličan princip vrijedi i pri puhanju vjetra fena.
OK, sad kad smo odredili što je to potencijalna ekvivalentna temperatura, da vidimo o čemu ona ovisi. Vrlo jednostavno - ovisi o temperaturi i količini vlage u zraku. što je veća temperatura, jasno je da će biti i veća ekvivalentna potencijalna temperatura česti. No, što je veća količina vlage koju sadrži ta čest, veća će biti i oslobođena toplinska energija iz te vodene pare pri ukapljivanju na tom "putu". Dakle, veća količina vodene pare - veća ekvivalentna potencijalna temperatura.
I sad konačno za praksu... što nam govori ovaj podatak? Vrlo zgodno je znati područja sa velikom theta e (ekvivalentnom potencijalnom temperaturom), jer su ta područja sa visokom temperaturom i velikom količinom vlage u zraku, a takva situacija dovodi do nastanka termičkih oluja. Također, kod velike vrijednosti theta e, velika je i sparina (sparina se počinje osjećati pri vrijednosti theta e od cca 55ºC).
|
