Skip to main content
11 Jan

Stradavanja od lavina u Austriji - posljedica klimatskih promjena?

Tragične vijesti o pogiblji 15-tak ljudi u Austriji pod lavinama koje su pogodile to područje početkom siječnja u jeku turističke sezone, odjeknule su ovih dana medijskim prostorima. Brzo su krenula i objašnjenja kako su klimatske promjene, točnije, globalno zatopljenje, uzrokom ove i sličnih tragičnih događaja. Primjer za to je vijest na portalu Index pod naslovom "Ako imamo globalno zatopljenje, zašto je zima u Austriji ubila 15 ljudi?". Tekst se nalazi na linku https://www.index.hr/vijesti/clanak/ako-imamo-globalno-zatopljenje-zasto-je-zima-u-austriji-ubila-15-ljudi/2055471.aspx .

U tekstu se tako primjerice navodi da su zime sve opasnije, te da je stoga aktualna pogibelj turista povezana s globalnim zatopljenjem. Izravno se proziva veza između globalnog zatopljenja i nesreće; "Snježno nevrijeme u Austriji praćeno lavinama zasad je rezultiralo smrću čak 15 ljudi. Što se zapravo događa? Ako se Zemlja zagrijava, kako su zime postale tako opasne?" Dalje, u tekstu stoji podnaslov "Globalno zatopljenje donosi topliji svijet s više snijega", a onda se kaže i: "Ovo što se trenutno događa u Alpama objašnjava još jedan mehanizam globalnog zagrijavanja. Naime, toplija atmosfera može apsorbirati veće količine vlage što je efekt koji nam je poznat iz zaparenih kuhinja. Posljedica te pojave su ekstremne oborine koje mogu pasti u obliku obilnih kiša ili obilnog snijega u područjima u kojima uvjeti pogoduju stvaranju snijega."

Analizirali smo u MeteoAdriatic-u stoga neke od dostupnih podataka o lavinama kroz prošlost. Pogledamo li statistike smrtnosti uslijed lavina po godinama, možemo definitivno zaključiti kako postoji snažna korelacija između globalnog zatopljenja i smrtnosti u lavinama. Na primjer, na sljedećem grafu je vidljivo kako je smrtnost od lavina posljednjih godina i desetljeća neusporedivo veća od one u doba prije aktualnog globalnog zatopljenja (podaci za Sjedinjene Američke Države):

lavine_1

Izvor: https://avalanche.state.co.us/accidents/statistics-and-reporting/

Za kraj ove analize, možemo zaključiti kako je ovime pokazano da povišenjem globalne temperature na Zemlji, broj nastradalih u lavinama raste, što znači da će ako se trend povišenja temperature nastavi - a sve upućuje na to da hoće, opasnost od stradavanja zbog lavina porasti izuzetno mnogo.


Ako spadate u čitatelje koji vole kritički razmatrati informacije, vjerojatno su vam se upalile alarm lampice koje kažu da gornja "analiza" ima mnogo propusta. I tad ste potpuno u pravu. Naime, poznata je izreka "correlation does not imply causation", odnosno da postojanje korelacije između dva seta podataka ne znači da postoji uzročno-posljedična veza između ta dva seta podataka (npr: link). Da bi se dokazala uzročno posljedična veza, potrebna je mnogo detaljnija analiza od koreliranja dva seta podataka.

 

Korelacija ne dokazuje uzročno posljedičnu vezu

Primjer 1: Grupa neutreniranih ispitanika počne participirati u treningu snage. Istovremeno, počnu jesti pola kile špinata dnevno (razlog). Nakon dva mjeseca treninga, podvrgnu se testu snage i mjerenju mišićne mase, gdje se pokaže kako su i snaga i mišićna masa grupe ispitanika u prosjeku porasle. Zaključak istraživanja bi mogao biti da konzumacija pola kile špinata dnevno dovodi do značajnog jačanja i razvoja mišićne mase. Ili smo nešto propustili?

Primjer 2: Liječnik pacijentima oboljelima od bakterijske upale pluća počne pripisivati antibiotike i vitamin C (razlog). Nakon sezone oboljenja, analizira se učinak terapije gdje se pokaže da je suplementacija vitaminom C uspješno izliječila veliku većinu slučajeva upale pluća. Ili smo nešto propustili?

U gornja dva primjera je očito da je u analizama urađen ogroman propust. Korelacija konzumacije špinata i porasta mišićne mase ne dokazuje da špinat uzrokuje povećanje mišićne mase, već je to u slučaju gornjeg primjera bio trening snage kojemu su ispitanici bili podvrgnuti. U slučaju upale pluća, izliječenje je većinom posljedica terapije antibioticima a ne suplementacije vitaminom C.

Naime, da bi dokazali uzročno posljedičnu vezu između dvije pojave ili dva seta podataka, moramo najprije isključiti sve druge moguće utjecaje kojima bi se korelacija mogla mnogo bolje objasniti.

 

Kakve to ima veze s globalnim zatopljenjem i lavinama?

Ima velike. Gornja "analiza" kojom smo "pokazali" kako s globalnim zatopljenjem ima sve više nastradalih u lavinama, te time "dokazali" da su lavine sve opasnije što je temperatura na planeti viša, znanstveno gledajući je potpuno neispravna. Odnosno, to je metoda koja spada u pseudoznanost i takvim se metodama koriste oni koji nastoje promovirati neke svoje ideje pa u nedostatku podataka koji bi mogli dokazati uzročno posljedičnu vezu, posežu za korelacijama, ignorirajući sve ostale podatke koji mogu mnogo bolje opisati postojanje takvih korelacija. Takva "analiza" jednako je pseudoznanstvena kao i "dokaz" da špinat stvara bodybuildere ili da vitamin C liječi upalu pluća. Sorry.

Korelacija između globalnog zatopljenja i smrtnosti u lavinama bi bila dokaz uzročno posljedične veze onda kad ne bi mogli ni na koji logičniji način objasniti tu korelaciju. No budući da to možemo objasniti vrlo trivijalno, takva premisa postaje nevažeća. Naime, zadnjih desetljeća bilježi se eksplozivni porast broja turista u Alpama i drugim zimskim turističkim destinacijama diljem svijeta. Primjer za Austriju:

lavine_2

Izvor: https://www.bmnt.gv.at/english/Tourism0/Tourism-Statistics/Austrian-statistical-system.html

Dakle, sad vidimo da također postoji korelacija između smrtnosti od lavina i broja turista u zimskim mjesecima. Pitanje je - koja premisa se čini vjerojatnija:

  • a) Veće temperature na Zemlji uzrokuju mnogo opasnije zimske uvjete, te time i smrtnost od lavina
  • b) Veći broj turista u područjima gdje postoji opasnost od lavina uzrokuje veću smrtnost kad se lavina dogodi

 

S obzirom da nije ni na koji način moguće eliminirati činjenicu da zasigurno postoji uzročno posljedična veza između broja ljudi u rizičnim područjima i broja stradalih, objašnjenje postojanja korelacije između porasta temperature posljednjih desetljeća i broja stradalih od lavina je odjednom mnogo jasnije.

No, da nismo opet što propustili? Možda...

Zato idemo dalje s analizom. Sljedeći graf pokazuje podatke smrtnosti od lavina u švicarskim alpama od 1937. godine, no uključuje i još neke detalje osim isključivo broja nastradalih:

lavine_3

Izvor: https://www.slf.ch/en/avalanches/destructive-avalanches-and-avalanche-accidents/long-term-statistics.html

Iz grafa možemo vidjeti kakav je omjer nastradalih u stambenim objektima (building), u usporedbi s nastradalima u prometu (transportation routes) te na otvorenom (skijališta, planinarske rute itd - off-piste, back-country). S grafa je vidljivo da broj nastradalih u stambenim objektima (i donekle u prometu) rapidno opada s godinama (ili, s globalnim zatopljenjem), dok broj nastradalih na otvorenom raste. Mogli bi zaključiti, globalno zatopljenje uzrokuje... e sad je ipak dosta sarkazma...

U znanstvenim radovima, smanjenje broja nastradalih u objektima se objašnjava u prvom redu pomoću sve boljih pasivnih i aktivnih sustava zaštite naselja od lavina, ali - gle čuda - i mogućnošću da s globalnim zatopljenjem manja količina snijega, manja površina pod snijegom te kraća sezona snijega, također doprinose smanjenju broja stradalih u objektima (naseljima) od lavina (ref. 1, ref. 2).

lavine_4

Graf: Temperatura i broj snježnih dana, sjeverna strana švicarskih Alpa Izvor: https://agupubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1029/2008GL033998

Podaci pokazuju jasno, u posljednjim dekadama, snijega je sve manje, povlači se u više nadmorske visine te više zemljopisne širine; drugim riječima sve je manje područja pod snijegom, osobito u područjima gušće naseljenosti. Izravna posljedica toga može biti samo i isključivo smanjenje opasnosti od lavina, nikako povećanje. Posebice to vrijedi u područjima nižih nadmorskih visina gdje postoji gušća naseljenost, i gdje snijega ima sve manje količinski te je sezona pod snijegom sve kraća. Nikako, apsolutno nikako ne može vrijediti obratno.

 

Publication bias

Zašto onda postoje teorije u znanosti koje tvrde da s globalnim zatopljenjem raste opasnost od zimskih uvjeta, kako to na primjer tvrdi tekst sa portala Index?

U znanosti, postoji nešto što se naziva publication bias. Prema studiji objavljenoj 2005. godine, većna objavljenih rezultata istraživanja je netočna (?!). Cilj nam nije da diskreditiramo znanost kao takvu, već da ukažemo na neke činjenice koje mogu pridonjeti krivim zaključcima tumačenja znanstvenih radova ako se ne promatraju na kritički način. Znanstveni časopisi imaju tendenciju da objave radove koji pokazuju pozitivne zaključke istraživanja, a one koji pokazuju negativne zaključke da češće odbijaju objaviti. To je stoga jer su članci koji pokažu pozitivne rezultate analize mnogo zanimljiviji. Također, sam autor češće odustaje od objave članka gdje nije potvrđena premisa s kojom se krenulo u istraživanje (referenca).

Doista, pokušajte napraviti istraživanje u kojem ćete krenuti s pretpostavkom da globalno zatopljenje uzrokuje povećanje rizika/frekvencije određene opasne meteorološke pojave. Ako vaše istraživanje pokaže da je to tako, vi ćete zasigurno htjeti objaviti takav znanstveni rad u časopisu, a recenzentima i urednicima takav će rad biti izuzetno prihvatljiv sadržaj za objavu. No, u slučaju da se vaša pretpostavka pokaže netočna, kolike su šanse da ćete biti jednako motivirani da objavite takav negativan rezultat vašeg istraživanja kojim niste uradili praktično ništa? Koliko će takav rad biti zanimljiv uredništvu časopisa? Sretno vam bilo s objavom tako nečega...

To su neki od razloga zašto je radova koji pokazuju ovakve (u pravilu teoretske) veze između globalnog zatopljenja i nelogičnih posljedica istog, mnogo više, nego onih koje pokazuju suprotno.

Sve skupa ovo ne znači da je znanost kao takva loša ili da postoje teorije zavjere, niti želimo išta takvo promovirati. Ono što želimo postići je svjesnost čitatelja o nužnosti kritičkog mišljenja pri evaluaciji informacija koje do njega dolaze, bilo putem medija ili putem znanstvenih radova.

Da odgovorimo konačno na početno pitanje. Je li stradavanje turista u Austriji od lavina, posljedica globalnog zatopljenja? Ne.


Napomena: Sve gore izneseno reflektira trenutačan stav autor teksta koji ovime također izražava svjesnost da postoji mogućnost da su njegovi stavovi netočni i spreman ih je mijenjati ako u budućnosti budu na raspolaganju podaci koji će tako i pokazati.

 

Napisao: Ivan Toman