Odmah na početku valja reći da smo se odlučili za umjereno clickbait-ish naslov, što inače na portalu praktično nikad ne radimo, ali ovaj put s razlogom jer dotični Faktograf je postao toliko biasiran medij da ne zaslužuje ništa drugo.
U jednom od zadnjih tekstova, Faktograf pokušava na silu pronaći sve greške Lidije Gajski i u tome se toliko silno trudi da se sa svakim ispisanim paragrafom zakopava sve dublje u živo blato gluposti koje piše.
Prije nego iseciramo Faktografov tekst, da bude odmah načistu – niti smo u MeteoAdriatic-u antivaxeri, niti podržavamo Lidiju Gajski, ali bome niti podržavamo Faktograf, već znanost. Što se cjepiva tiče, velik broj cjepiva predstavlja iznimno dostignuće moderne civilizacije, omogućujući mnogo bolji život nego bi bilo moguće bez njih. Međutim, igre kakve se igraju u javnosti oko ove tematike s obje “zaraćene” strane su blago rečeno skandalozne i nedopustive. Faktograf tako, koliko god se pokušava predstavljati kao “portal očuvanja istine”, je vrlo daleko od iste, i s obzirom da je plaćen od strane EU, što znači od poreznih obveznika, za očekivati je da se malo više posveti objektivizmu umjesto populizmu i stilu žutog tiska. Ovakvim narativom, nimalo se ne razlikuje od teoretičara zavjera koji tvrde da se u cjepivima nalaze Microsoftovi čipovi.
Idemo vidjeti kako to Faktograf pokušava “ispraviti” Lidiju Gajski:
U prvom pokušaju, Faktograf Gajski zamjera što je izjavila da nam je nepoznato koliko imunitet traje. I zatim – potvrđuje tu činjenicu! To što je epidemiolog Kaić izjavio u javnosti da se ne zna koliko traje imunitet, ni na koji način ne mijenja činjenicu – da se ne zna koliko imunitet traje. Što je tu sporno onda? Ne zna se i točka. Idemo dalje.
U drugom pokušaju, Faktograf se na neprofesionalan način izruguje Gajski na spomen termina blage prehlade, iako ona ni u jednom trenutku taj termin nije stavila u kontekst covid-19 oboljenja, već ga je spomenula u kontekstu da je kliničkim ispitivanjem cjepiva dokazano da ono štiti od covid-19 simptoma koji su u rangu blage prehlade, no da NIJE dokazano da štiti uspješno od teških oblika ove bolesti. Faktograf se zatim nastavlja na tu temu i ukopava u živo blato sve dublje:
Naravno, pritom Faktograf stavlja link na Pfizerov press release umjesto na tehnički dokument iz kojeg bi se vidjeli svi relevantni detalji ovog iznesenog podatka. Ako neće Faktograf, učinit ćemo to mi:
Dakle zašto je problematična Faktografova tvrdnja da je učinkovitost cjepiva protiv teških oblika bolesti dokazana? Problem je u statističkoj snazi te tvrdnje. Naime, u cjepivo grupi je bilo ukupno 21669 ispitanika a u placebo grupi 21686 ispitanika. Dakle od toga je teške simptome covida u cjepivo grupi dobio jedan ispitanik (tj. 0,0046% ispitanika), dok je u placebo grupi to bilo 9, odnosno 0,0415% ispitanika). Tako mali statistički skup osoba kod kojih je zabilježen težak oblik bolesti vodi do izuzetno niske pouzdanosti zaključka. Odnosno, Pzifer izračunava iz dobivenog omjera da je cjepivo efikasno 88,9% u zaštiti od teških simptoma covid-19, ali zbog tako malog postotka u odnosu na ukupan broj ispitanika, ta vrijednost može biti BILO GDJE u granicama od 20,1 do 99,7 posto sa 95-postotnom statističkom pouzdanošću. Drugim riječima, ta vrijednost je trash, a Faktografu ostavljamo da sam izračuna koliki je p-value za ovaj rezultat te nam kad to uradi kaže da li se ova dva skupa mogu statistički smatrati dovoljno različita ili ne mogu.
Štoviše, odmah iznad te tablice, sam Pzifer izravno u diskusiji rezultata obara Faktografov zaključak i ispravno tvrdi da se iz rezultata NE mogu izvesti čvrsti zaključci jer je ukupan broj teških slučajeva mali:
Također, iz diskusije s gornje slike je vidljivo, da je od tih “teških oblika”, u samo dva (2) slučaja pacijent završio na intenzivnoj njezi. Nijedan pacijent nije umro, niti u cjepivo, niti u placebo grupi. Toliko o statističkoj snazi kojom se Faktograf diči i pokušava na silu opovrgnuti – u ovom slučaju točne, navode dr. Gajski.
Pa Faktograf ponovo ide sve dublje u nasilnom pokušaju da pronađe bilo što, pa i najmanju nelogičnost, te nastavlja:
Tu je čak i Gajski rekla da su zabilježene blage nuspojave, što nije u potpunosti točno (o tome ispod), ali Faktograf tvrdi da su “najgore nuspojave bile umor u 4 posto cijepljenih i glavobolja u 2% cijepljenih). A sad ajmo vidjeti kakve su STVARNE bile nuspojave.
Primjerice, u grupi od 18 do 55 godina starosti, 1% nakon prve doze i 1.2% nakon druge doze imala su severe pain (jaku bol), koja se prema tumačenju ispod tablice opisuje kao nuspojava takvog intenziteta da onemogućuje dnevne aktivnosti. Stanja koja onemogućuju dnevne aktivnosti NISU blage nuspojave. Blage nuspojave su u grupi “mild”. Moderate grupa, dakle ona grupa gdje nuspojava ima utjecaj na normalno dnevno funkcioniranje iako ga ne onemogućuje potpuno, je imala čak 31 posto nakon prve i 27 posto ukupnog broja ispitanika nakon druge doze. To su otprilike takvi simptomi kakvi su kod covid-19 oboljelih. Možeš funkcionirati nekako, ali ti vrućica i glavobolja smetaju i radije bi ležao u krevetu. Iz ovog možemo zaključiti da je cjepivo uzrokovalo takve nevolje gotovo trećini ispitanika, što je mnogo veći broj nego broj onih ispitanika koji su imali takve nevolje od covid-19.
Detaljna tablica nuspojava nalazi se na strani 35/36 istog dokumenta pa se konzultirajte izravno, umjesto da takve informacije tražite na Faktografu.
Faktograf se tada začudo slaže sa navodom Gajski o nepostojanju informacije o dugoročnim efektima cjepiva, ali iz nekog razloga onda pokušava taj navod “omekšati” time što će regulatorne agencije pratiti učinkovitost i moguće nuspojave tokom razdoblja koje je pred nama – iako će to biti za znanost nesumnjivo izuzetno vrijedni podaci, to je mala utjeha onima koji možda ne budu sreće pa im se nakon nekog vremena, zabrinutost pokaže da je bila opravdana. Jer povijest nas uči da nisu sva nabrzinu sklepana cjepiva bila dugoročno sigurna – Pandemrix je klasičan primjer za to što se potencijalno može dogoditi onda kad koristimo novu kemiju na široj populaciji. Nadamo se da Pfizer i Modena neće postati novi Pandemrix, ali tko nam to garantira? Uostalom, zbog nove mRNA tehnologije sad su kudikamo veće šanse da bude dugoročnih problema nego je tad bilo s Pandemrixom, budući da je sad veći broj nepoznanica u igri.
Nakon toga se Faktograf ponovo slaže s nekim tvrdnjama iako ih unatoč tome – stavlja u negativan kontekst. Nije jasno kako se možeš složiti s tvrdnjom i istovremeno istu kritizirati?
Na kraju se Faktograf osvrće i na navod dr. Gajski o učinkovitosti maski i lockdown-a, bez navođenja svog (kontra?) stava, daje par linkova koje nemamo previše namjere čitati, ali znanost je svoje rekla o učinkovitosti maski i lockdown-a (Chaudhry et al., 2020: “Rapid border closures, full lockdowns, and wide-spread testing were not associated with COVID-19 mortality per million people.” , izvor). Maske također ne uživaju baš pretjeranu slavu kad se promatraju kroz znanstvena istraživanja, a naš Zavod za javno zdravstvo donedavno je bio vrlo jasan…:
Sve u svemu, Faktograf, još jedna u nisu očajno površno provedenih analiza. Namjerno ili je to najbolje što znate, nisam upućen, ali s obzirom na to da se financirate iz džepova poreznih obveznika, od vas se očekuje daleko kvalitetniji rad. Ili ga prepustite nekome tko će biti u stanju ako vi niste.
