Nakon što su DSLR fotoaparati postali široko dostupni tijekom 2000-tih, pojavio se je sve popularniji adrenalinski hobi – fotografiranje munja i drugih oluja. Prije digitalnih SLR fotoaparata ovaj vid zabave nije bio vrlo popularan jer je snimanje na film zahtijevalo mnogo više fotografskog znanja, umijeća i truda, a također i novca za nabavku silnih rola filma za snimanje i pokrivanje troškova izrade fotografija. No digitalne foto kamere to su zauvijek promijenile i danas se ovim hobijem bavi velik broj ljubitelja i fotografije i meteorologije. Štoviše, neki su tu vrstu zabave pretvorili u unosan posao, mahom u Americi gdje ne samo da postoje znatno veće mogućnosti za unovčavanje foto i video materijala već su i meteorološke prilike (tj. neprilike) kudikamo intenzivnije nego u Europi. Nove generacije bezzrcalnih (mirrorless) fotoaparata omogućuju još kreativnije i lakše snimanje olujne naoblake, munja, tornada i drugih atmosferskih tvorevina, pa stoga ako već niste, krajnje je vrijeme da se i vi okušate u tome. Ako nemate DSLR ili mirorless fotoaparat ne očajavajte, i s običnom kamerom većine današnjih mobitela moći ćete uz nešto više truda i pripreme snimiti lijepe prizore.
MeteoAdriatic vam kroz seriju članaka na portalu donosi vodič koji vam daje sve potrebne informacije o pripremi opreme, prognozi pojave olujnih sustava, vremenu i lokaciji kad ih i gdje možete očekivati, pozicioniranju u odnosu na njih, samom snimanju i na kraju obradi snimljenih fotografija. U prvom dijelu pišemo o nužnoj te opcionalnoj opremi. Pa, krenimo!
Potrebna oprema
Od nužne opreme dovoljan je bilo koji foto uređaj, bilo to fotoaparat, mobitel ili bilo što drugo sposobno snimiti fotografiju. Međutim, za snimanje vrhunskih fotografija na kakvima će vam pratitelji na društvenim mrežama zaviditi, možda će vam trebati malkicu više od osnova. Opisat ćemo ovdje opremu koja vam može zatrebati i navesti zbog čega, ali naglašavamo – ako nešto od navedenog nemate, nije kraj svijeta, bez svega opcionalnog uz dovoljno truda i domišljatosti se može snimiti solidan kadar.
Fotoaparat / kamera
Idealan uređaj je bezzrcalni ili DSLR fotoaparat novije generacije. Što je fotoaparat noviji, u pravilu ima napredniji senzor i prateću elektroniku, pa i konačna fotografija ima više korisnih detalja i može izgledati bolje posebice na velikim ekranima ili na velikom printu. To ne znači da trebate nužno iskeširati >10.000 kn samo na fotoaparat bez objektiva da bi snimali vrhunske kadrove meteoroloških neprilika.
Možda važnije od toga koliko fotoaparat ima naprednu elektroniku i koliko je mlad, trebali bi pripaziti koliko ima kvalitetno izvedenu zaštitu od atmosferlija – kiše i vlage općenito. To je stoga jer je snimanje oluja u pravilu mokar hobi, te su šanse da će vam se kad tad oprema smočiti čak i ako ste jako pažljivi, dosta velike. Isto vrijedi i za objektive koje namjeravate koristiti na fotoaparatu, ako imate uređaj za korištenje uz izmjenjive objektive. Kritična točka je u pravilu na spoju fotoaparata i objektiva (mount), gdje objektiv idealno treba imati gumenu brtvu kako bi onemogućio ulazak kapljica vode u unutrašnjost u slučaju da bude smočen kišom. Druge kritične točke se nalaze na komandama fotoaparata (tipke i slično) koje također trebaju kvalitetno brtviti.
Nažalost, potpunu zaštitu od atmosferskih utjecaja u pravilu nude samo profesionalni fotoaparati i objektivi kao što su primjerice Nikon D6, Canon 1D i slični te također vrhunski profesionalni objektivi. Kod ostale fotoopreme koja je manje robusna, moramo biti posebno pažljiviji i nastojati ju štititi od prevelike količine kiše i drugih atmosferskih produkata koji će tražiti put da uđu u unutrašnjost i tako nam pošalju opremu u skup servis.
Ako nemate DSLR ili bezzrcalni fotoaparat za izmjenjive objektive, i običan kompaktni fotoaparat s integriranom optikom ili mobitel također će poslužiti za snimanje oluja ali ćete u pravilu biti ponešto ograničeni u odnosu na situaciju kad uz sebe imate na raspolaganju fotoaparat i nekoliko objektiva različitih žarišnih duljina i/ili raspona žarišnih duljina.
Objektivi
Koristite li fotoaparat za izmjenjive objektive, tada već zasigurno znate da je pravilan izbor žarišne duljine i drugih karakteristika objektiva od presudne važnosti za dobivanje željenog rezultata na fotografiji. Kad snimamo meteo oluje, idealne karakteristike objektiva razlikovat će se od onih za snimanje primjerice portreta, divljih životinja ili astrofotografije… Tako primjerice za snimanje oluja nije nužno da objektiv ima veliku propusnost za svjetlo, tj. da ima velik otvor blende (mali minimalni f-broj). Mnogi od vas znaju da f-broj, kao omjer žarišne duljine i promjera otvora blende, govori o količini svjetla koju objektiv “hvata” i šalje na senzor, pa tako objektivi koji imaju niski f-broj (npr. f/1.4) propuštaju mnogo više svjetla na najvećem otvoru blende od objektiva većeg minimalnog f-broja (npr. f/4). Za meteo fotografiju taj podatak ipak nije kritičan. Naime, vrlo često ćete se naći u situaciji da ciljano zatvarate blendu na f/5.6, f/8 pa često i osjetno više od toga, ili da bi dobili veću zonu prihvatljive dubinske oštrine, da bi dovoljno produljili trajanje ekspozicije ili da bi spriječili spaljivanje slike kad munja u kadru udari na maloj udaljenosti (vidi npr. naslovnu sliku članka koja je snimljena na otvoru blende of f/13; znatno veći otvor blende bi zbog previše propuštenog svjetla uzrokovao spaljivanje munje, tj. potpuni gubitak njezinih detalja kod ovako bliskih udara).
Važnije od svjetlosne moći objektiva je, kako smo već napomenuli, njegova otpornost na kišu i druge atmosferlije, posebice ima li gumenu brtvu na mjestu dodira s mountom fotoaparata. Ako to nije slučaj, svako izlaganje kiši bit će velik rizik ne samo za objektiv već i fotoaparat. Također, kvaliteta stakla u smislu oštrine slike koju daje objektiv bit će važna za meteo fotografije, posebice za snimanje munja jer one ne izgledaju dobro ako nisu oštre.
Žarišna duljina objektiva zavisi o kadru kojeg namjeravate snimati, ali preporučujemo da sa sobom svakako imate objektiv manje žarišne duljine, jer kad se atmosferski sustav približi, bit će vam žao ako ne budete imali spremnu optiku za snimiti širokokutni kadar. S normalnima ili s teleobjektivima (35mm i više na full-frame fotoaparatu) nećete moći snimiti odjednom cijeli olujni oblak na udaljenosti manjoj od 20-tak kilometara, a ni bliske munje vam neće stati cijele u kadar.
Izbor objektiva s fiksnom (prime) ili promjenjivom žarišnom duljinom (zoom) nije kritičan i pitanje je više osobne sklonosti korištenju jednih ili drugih. Zoom objektivi bit će praktičniji od primeova, a njihova u pravilu veće geometrijska distorzija slike za meteo kardrove neće doći do izražaja, no opet valja paziti da su kvalitetni i da imaju dobru zaštitu od utjecaja atmosfere što je kod zoom objektiva malo teže postići zbog pokretnih dijelova; posebice to vrijedi kod objektiva kojima se fizička duljina mijenja s promjenom žarišne duljine, budući da imaju više potencijalnih propusnih spojeva na tijelu, od fiksnih objektiva.
Vrlo je bitno da vam objektiv ima sjenilo, ono će pomoći da prednji element dulje ostane suh i kad pada lagana kiša, pod uvjetom da ne snimate u vjetar. Stoga ako imate objektiv bez sjenila, pokušajte nabaviti odgovarajuće (original, zamjensko – ebay i slično, ili gumeno univerzalno).
Stativi
Foto stativ iznimno je važan dio opreme za lov na oluje. Pri noćnom snimanju, a takvo će vjerojatno činiti dobar postotak vaših stormchase avantura, fotoaparat mora biti fiksan u odnosu na tlo kako bi duge ekspozicije koje ćete koristiti (u pravilu nekoliko sekundi) bile snimljene bez zamućivanja zbog nehotičnog pomicanja aparata tijekom ekspozicije. Stabilizacija objektiva i/ili senzora vam neće pomoći na tako dugim ekspozicijama, već to može uraditi jedino dobar i čvrst stativ. U nedostatku stativa nije sve izgubljeno niti za noćne fotografije, ali tad ćete morati biti malo kreativni pa se poslužiti sa zidićom, ili nekim drugim fiksnim osloncem na kojeg ćete smjestiti fotoaparat pri snimanju. Automobil (krov, hauba…) može poslužiti kao oslonac ali ako puše vjetar često se karoserija lagano pomiče, dovoljno da slike ne ostanu potpuno oštre. Slično vrijedi ako vam se bolja polovica komeša po sjedalu automobila dok vi pokušavate fotografirati munje koristeći krov kao stativ (šala mala 🙂 ).
Ako nabavljate stativ za snimanje oluja, njegova glavna karakteristika o kojoj trebate voditi računa je čvstoća i masa; što čvršći i masivniji, to bolje, jer će omogućiti stabilnije snimanje čak i u uvjetima kad ima vjetra – a u pravilu kad se snimaju oluje to će biti slučaj. Stoga iako su vrlo skupi i kvalitetni, lagani stativi poput onih od karbonskih vlakana nisu idealan izbor za fotografiranje oluja. Nabavite klasičan metalni (aluminijski) stativ, sa robusno debelim nogama i ne štedite na masi. Što teži to bolje, i nek ima značajno veću nosivost nego planirate staviti fotoopreme na njega. Taj višak nazivne nosivosti će osigurati da bude čvrst i stabilan u radu.
Glava stativa nek bude kuglasta (ball head) jer omogućuje brzo namještanje smjera, ali ponovo pazite na maksimalnu nosivost koja mora značajno premašivati masu fotoopreme koju stavljate na nju. I nek ima pločicu za brzo otpuštanje. Zamislite samo paniku u naletu orkanskog vjetra i silovitog pljuska, dok vi pokušavate odvidati fotoaparat sa stativa da bi ga sklonili u automobil. Pločica za brzo otpuštanje (quick release) je nužan dio opreme ako koristite stativ za lov na oluje!
Foto torba
Foto torba, ruksak ili slično, treba vam ne samo da bi ponijeli opremu sa sobom već i kao zaštita od kiše ako vam zaklon nije na raspolaganju odmah uz vas. Stoga, foto torba bi trebala biti robusna i nepromičiva, odnosno imati mogućnost zaštite od kiše (integrirana kabanica ili slično). Pripazite da torba ima dovoljno prostora, ne samo za fotoaparat i objektive već i za sve ostale sitnice koje će vam zatrebati, a ako pješačite s njom zgodno je da ima i mogućnost montaže stativa kako ga ne bi morali nositi u rukama. Razmišljajte i unaprijed – ako za godinu-dvije budete imali više opreme nego danas, trebat će vam veća torba. Nabavite odmah dovoljno veliku i nek bude kvalitetna, heavy-duty kakva će vas služiti dugi niz godina bez problema sa zatvaračima ili trganjem materijala na grubom kamenitom tlu.
Razne sitnice
Imajte uz sebe dovoljno prostora na memorijskim karticama. Nema ništa gorega nego kad usred fantastične oluje koju snimate u time-lapse načinu, ostanete bez slobodnog mjesta na karticama. Planirajte unaprijed i pokušajte imati viška prostora; nikad ne znate hoće li nevrijeme potrajati duže nego ste očekivali. Mekana krpica ili papir za brisanje objektiva – imajte i toga viška u suhome stanju jer se prednji element moči više nego bi htjeli ako slikate po kiši. U protivnom naći ćete se u situaciji da ćete brisati objektiv majicom, a to je sve samo ne idealna opcija “čišćenja”. Ponesite dovoljno napunjenih baterija. Duge ekspozicije troše bateriju brže nego kratke te računajte da će vam trebati više pospremljene energije nego za normalan fotosession jednakog trajanja. Ako nemate dovoljno baterija ponesite punjač sa sobom i osigurajte mogućnost da ga spojite na vozilo (power inverter ili slično) ili isplanirajte da u blizini snimanja imate izvor 220V. Dovoljno napunjena baterija u mobitelu također će biti od koristi jer ćete se često naći u situaciji da provjeravate meteorlošku situaciju i shodno aktualnom razvoju iste planirate sljedeće korake (o tome više u narednim nastavcima).
