Select Page

Kategorija: Numerički modeli

Numerički modeli

Dokumentacija modela MeteoAdriatic WRF-ARW 2022

Ova verzija je dosad naš najnapredniji model ikad izrađen. U odnosu na stare verzije, poboljšano je štošta. Točnost prognoze, simulacija konvekcije, brzina integracije, stabilnost modela, rezolucija mreže, prostorno područje simulacije, asimilacija ulaznih podataka, grafički produkti i brojni drugi aspekti su značajno unaprijeđeni sa zadnjom iteracijom ARW modela…

MeteoAdriatic WRF-NMM 2022 donosi “Fusion 4” inicijalizaciju

Nakon zadnjeg unaprijeđenja našeg WRF-NMM modela pomoću mikrofizike Ivana Ristića, nastavili smo rad na NMM modelu. Cilj novih istraživanja je izrada okvira za izvedbu numeričkih modela nove generacije koji će koristiti forsiranje podacima mnogo veće rezolucije nego dosad. To će omogućiti da se u potpunosti napusti gniježdenje domena i veću fleksibilnost cijelog sustava, posljedičnu uštedu resursa i na kraju – nadamo se – i bolje performanse ne samo u smislu efikasnosti izračuna već i sposobnosti modela u točnom prognoziranju meteoroloških prilika…

Utjecaj simulacije navodnjavanja tla u WRF modelu

Simulacija učinka navodnjavanja tla u WRF modelu zanimljiva je novost koja podosta mijenja opće značajke simulacije meteoroloških parametara uz tlo u područjima u kojima se vrši intenzivno navodnjavanje terena tijekom ljeta. U istraživanjima se je pokazalo da ignoriranje učinaka navodnjavanja u modelu ima za posljedice presuhu i pretoplu simulaciju u odnosu na stvarnost (npr. Qian et al., 2020., Neglecting irrigation contributes to the simulated summertime warm-and-dry bias in the central United States)…

Ažuriranje MeteoAdriatic ARW na WRF jezgru v4.3 i nova poboljšanja

Tijekom proteklih dana ažurirali smo ARW model na jezgru WRF v4.3. U procesu testiranja pronašli smo nekoliko grešaka iz prošle konfiguracije, a također i nova WRF jezgra donijela je nove probleme. Međutim, sve smo to riješili, što vlastitim naporima što kopiranjem nekih još nepubliciranih rješenja sa WRF Githuba, a koja će se uvrstiti u sljedeću službenu, v4.3.1 verziju. S v4.3 iskoristili smo priliku te uvrstili u model neka nova rješenja koja nisu bila dostupna u prijašnjim jezgrama. Slijedi kratki pregled novosti u konfiguraciji koja je u upotrebi u sad već vjerojatno konačnoj verziji modela za ostatak ljeta i jesen, od 00Z, 16.8.2021.

Novo: MeteoAdriatic WRF-NMM 2021

U zadnjoj inačici poboljšanja originalnog koda WRF-NMM modela dodana je nova fizikalna shema koja simulira naoblaku i oborine. Time smo osvježili naš NMM model s potencijalno boljim fizikalnim parametrizacijama, jer vrijedna ekipa iz Weather2 obećava osjetno bolje rezultate u simulaciji stratiformne naoblake i magle, ali također i ponešto bolje ponašanje modela u konvektivnim situacijama…

Loading
  • Klima
  • Klimatska reanaliza
  • Meteorologija
  • Znanost
  • Stormchase
  • Fotografija

2021. godina u regiji: +0,229°C u odnosu na klimatološki prosjek

Trend opadanja temperature zraka u regiji na godišnjoj bazi nastavio se je i ove godine, nakon rekordno tople 2019, čija je prosječna temperatura u regiji iznosila 14,898°C. 2020. je bila nešto hladnija s prosječnom temperaturom 14,582°C, a prosjek 2021. je iznosio 14,029 Celzijevih stupnjeva. To je skoro 1°C niže od 2019...

Dosad nepoznat fenomen – “atmosferska jezera” vlažnog zraka

Autori sa sveučilišta u Miami-u, Brian Mapes i Wei-Ming Tsai, predstavili su rezultate svojeg istraživanja zanimljivog meteorološkog fenomena iz Indijskog oceana. Riječ je o izoliranim područjima visokih vrijednosti oborive vode koja se kreću vrlo malom brzinom iz Indijskog oceana prema istočnoj obali Afrike. Geografski položaj im je unutar 10 stupnjeva zemljopisne širine...

“Global greening” – uzroci, posljedice i trendovi

"Global greening" ili globalno ozelenjavanje Zemlje je porast vegatativnog pokrova i produljenja sezone rasta, uočen kroz posljednja četiri desetljeća, analizom globalnih satelitskih podataka. Globalno ozelenjavanje se dovodi u snažnu vezu s porastom temperature zraka i koncentracije ugljičnog dioksida...

Fotografiranje konvektivnih oluja (1. dio – oprema)

Nakon što su DSLR fotoaparati postali široko dostupni tijekom 2000-tih, pojavio se je sve popularniji adrenalinski hobi - fotografiranje munja i drugih oluja. Prije digitalnih SLR fotoaparata ovaj vid zabave nije bio vrlo popularan jer je snimanje na film zahtijevalo mnogo više fotografskog znanja, umijeća i truda, a također i novca za nabavku silnih rola filma za snimanje. No digitalne foto kamere to su zauvijek promijenile i danas se ovim hobijem bavi jako velik broj ljubitelja i fotografije i meteorologije...