U Meteoadriaticu, klimu naše regije proučavamo i pratimo njezine promjene tijekom vremena kroz naš projekt Climate Research Database temeljen na reanalizi klime jugoistočne Europe pomoću WRF modela. Za vas smo pripremili neke od produkata.

Dio 1: Trendovi sezonalne dekompozicije

Grafovi prikazuju trend sezonalne dekompozicije vremenskog niza umanjen za prosječnu vrijednost cijelog niza (u cilju centriranja trenda oko nule). Drugim riječima, dani su trendovi anomalije pojedinih klimatskih parametara na području regije Hrvatske i okolice za cijelo reanalizirano razdoblje.

Anomalije klimatskih parametara dobivene dekompozicijom vremenskog niza, zatim se prije crtanja na grafove, usrednjavaju na temelju podataka za 21 lokaciju iz Hrvatske i bliže okolice: Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Pula, Karlovac, Slavonski Brod, Šibenik, Dubrovnik, Vis, Ljubljana, Sarajevo, Mostar, Beograd, Gospić, Delnice, Mostar, Bari, Venecija i Graz.

Dio 2: Srednje mjesečne vrijednosti za posljednji reanalizirani mjesec i usporedba s istim kalendarskim razdobljem ostalih godina

U drugom dijelu su dane srednje mjesečne vrijednosti za neke od klimatskih parametara, za posljednji reanalizirani mjesec u bazi (zadnji desni stupac), te usporedba s proteklim godinama za isto razdoblje (isti kalendarski mjesec). Na vrhu desno je napisana anomalija zadnjeg u odnosu na prosjek. Crna puna vodoravna linija prikazuje prosječnu vrijednost za taj kalendarski mjesec a crna isprekidana prikazuje vrijednost mjeseca za zadnju godinu (udaljenost ove dvije linije odgovara anomaliji).

Dio 3: Srednje mjesečne vrijednosti i usporedba s posljednjih godinu dana

U trećem dijelu su pomoću box (kutijastih) dijagrama prikazani statistički pokazatelji srednjih mjesečnih vrijednosti istih parametara kao u prvom dijelu. Za svaki mjesec je prikazana i srednja vrijednost iz zadnje godine (vidi legendu na dijagramu) te je iz njezinog položaja jasno uočljiv njezin odnos prema podacima iz cijelog dataseta za konkretan mjesec u godini.

Dio 4: Usporedba srednjih mjesečnih vrijednosti s karakterističnim petorkama po parametrima

Na jednom je grafu prikazan niz meteoroloških parametara i uspoređena srednja mjesečna vrijednost u aktualnoj i prethodnoj godini sa karakterističnom petorkom (box/kutijasti dijagram) po svakom parametru. Iz ovog pregleda je moguće brzo uočiti koji su meteorološki parametri značajnije odstupali od klimatološke normale u obrađenom mjesecu. Parametri su normalizirani, pa je tako na y osi prikazana relativna vrijednost meteorološkog parametra, pri čemu nula označava najnižu srednju mjesečnu vrijednost u bazi, a jedinica najvišu srednju mjesečnu vrijednost u bazi, za pojedini parametar.

Dio 5: Trendovi gradijenata temperature i geopotencijala na 850hPa

U četvrtom dijelu su prikazani meridionalni i zonalni gradijenti temperature i apsolutne topografije na 850hPa. Dobiveni su kao razlika u temperaturi (geopotencijalu) na plohi 850hPa između lokacija Hvar i Čakovec (meridionalni smjer) te Venecija i Vukovar (zonalni smjer), podijeljeno s udaljenošću u stotinama kilometara između lokacija. Sive linije predstavljaju apsolutnu  vrijednost gradijenta sa 5-dnevnom pomičnom sredinom (veći gradijenti temperature općenito znače izraženiju frontalnu aktivnost u regiji, a veći gradijenti topografije su znak izraženije aktivnosti ciklonalnih/anticiklonalnih sustava te jače advekcije). Iscrtkana tanka crna linija je linearni trend kroz cijeli period.

Za svaki parametar izračunat je linearni trend i izražen kao srednja vrijednost promjene u 10 godina (dekada).

Dio 6: Srednje godišnje vrijednosti

U ovom dijelu dane su srednje godišnje vrijednosti izabranih klimatoloških pokazatelja usrednjenih na temelju podataka za 11 lokacija u Hrvatskoj: Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Pula, Karlovac, Slavonski Brod, Šibenik, Dubrovnik i Vis. Za grafove broja dana sa snježnim pokrivačem, za nizinsku regiju uzet je prosjek podataka o lokacija Zagreb, Varaždin, Virovitica, Osijek, Karlovac, Sinj, Pazin i Slavonski brod, a za planinsku regiju Sjeverni Velebit, Risnjak, Delnice, Plitvička Jezera, Južni Velebit i Dinara.



Dio 1: Trendovi sezonalne dekompozicije



Dio 2: Srednje mjesečne vrijednosti za posljednji reanalizirani mjesec i usporedba s istim kalendarskim razdobljem ostalih godina



Dio 3: Srednje mjesečne vrijednosti i usporedba s posljednjih godinu dana



Dio 4: Usporedba srednjih mjesečnih vrijednosti s karakterističnim petorkama po parametrima



Dio 5: Trendovi gradijenata temperature i geopotencijala na 850hPa



Dio 6: Srednje godišnje vrijednosti