Prvog kolovoza 2021. u 18:35 po lokalnom vremenu, u središnjoj Istri se razvio tornado. Tornado je prema ESWD klasificiran inicijalno kao F0, no prema dostupnim foto i video materijalima čini se da je bio F1 (ili čak možda F2?), pa očekujemo da će se naknadno klasifikacija promijeniti. Po stazi kojom je prošao tornado nastala je određena šteta na drveću, a srećom sva naselja su zaobiđena tako da nema značajne materijalne štete niti ozlijeđenih osoba…
Čini se, da se učestalost i intenzitet poplava povećava brže nego bi se to dalo zaključiti iz promjene klimatskih parametara. Stoga se pitamo, postoje li još neki razlozi za katastrofu ovakvih razmjera kakva je pogodila Njemačku? Neven Bočić na svom je Facebook profilu napravio izvrsnu analizu s geomorfološkog pogleda. Bočić pokazuje da osim obilne kiše, i urbanizacija poplavnih područja igra golemu ulogu u spriječavanju otjecanja vode, jer se izgradnjom i naseljavanjem rijekama oduzimaju prirodni poplavni prostori, što bitno umanjuje sposobnost drenaže oborinske vode…
Katastrofalne poplave pogodile su dio Njemačke i Belgije u noći na 15. srpnja 2021. U ovom trenutku u Njemačkoj se broji već više od stotinu poginulih a u Belgiji više od 20. Iznimne količine kiše od preko 100 litara po četvornom metru u sat vremena, te ponegdje preko 200 litara tijekom nekoliko sati, podiglo je razinu riječnih tokova koje su se prelile iz korita i poplavile čitava naselja uzrokovavši golema uništenja…
24. lipnja u Češkoj (48.84N, 17.07E) oko 17:40 UTC, zabilježena je superćelijska grmljavinska nepogoda s razvijenim tornadom koji je klasificiran na Fujita skali kao F3. Procjene su se kretale od F2 do F4 ali se čini da je konačna klasifikacija postavljena kao F3 (promjene su moguće naknadno). S obzirom da je tornado zahvatio naseljeno područje, nažalost nastale su brojne materijalne štete kao i ljudska stradanja, a konačan broj ozlijeđenih i nastradalih u trenutku pisanja teksta još nije definiran…
Tragične vijesti o pogiblji 15-tak ljudi u Austriji pod lavinama koje su pogodile to područje...
Ciklon “Zorbas” odnosno “Xenophon” je atmosferski olujni sustav od 27....
Tijekom vikenda preko naših krajeva će se premjestiti hladna fronta iza koje će pristizati znatno...
MeteoAdriatic najava nevremena s opširno obrađenom sinoptičkom situacijom i prognozama: Izražena...
Nakon što su DSLR fotoaparati postali široko dostupni tijekom 2000-tih, pojavio se je sve popularniji adrenalinski hobi - fotografiranje munja i drugih oluja. Prije digitalnih SLR fotoaparata ovaj vid zabave nije bio vrlo popularan jer je snimanje na film zahtijevalo mnogo više fotografskog znanja, umijeća i truda, a također i novca za nabavku silnih rola filma za snimanje. No digitalne foto kamere to su zauvijek promijenile i danas se ovim hobijem bavi jako velik broj ljubitelja i fotografije i meteorologije...
Urednik MeteoAdriatic-a zajedno sa suradnicima Davidom Brčićem i Serđom Kosom s Pomorskog fakulteta u Rijeci, u ožujku 2021. je u časopisu Remote Sensing objavio istraživanje u kojem je koristio opisanu metodu određivanja ukupnog sadržaja elektrona pomoću dvofrekvencijskih GNSS opažanja, u cilju detekcije poremećaja ionosfere u regiji oko vulkana Etna. Rad pod naslovom "Contribution to the Research of the Effects of Etna Volcano Activity on the Features of the Ionospheric Total Electron Content Behaviour"
U našim mjesečnim reanalizama klime, iz mjeseca u mjesec smo naglašavali činjenicu kako je od početka godine do rujna naša regija trpjela konstantan deficit oborine. Sušno razdoblje kulminiralo je tokom ljetnih mjeseci, pojačano iznadprosječno visokim temperaturama zraka. I premda statistička analiza vremenskih nizova od 1979. godine prema modeliranoj klimi u našem CRD projektu pokazuje blagi uzlazni trend u ukupnoj količini oborine tijekom cijele godine ...
Lansiranje prvog od ukupno tri satelita nove Meteosatove konstelacije MTG (engl. Meteosat Third...
Trebamo programere koji su voljni održavati i nadograđivati mobilnu aplikaciju!