Donosimo pregled rezultata kratke analize simulirane radarske reflektivnosti u regiji prema našoj reanalizi klime WRF modelom. Projekt Climate Research Database naravno traje i dalje i sad već sadrži 43 pune godine podataka. Radzoblje od 1.1.1979. do 31.12.2021. reanalizirano je u potpunosti WRF modelom rezolucije 10 kilometara. Dokumentacija projekta se nalazi na poveznici. Iz tih podataka svaki mjesec se donosi mjesečni pregled klime u regiji, a pred vama je kratka analiza maksimalne radarske reflektivnosti tijekom cijelog razdoblja.

Na prvoj slici je prikazana apsolutno najviša vrijednost prema modelu nad cijelim arhiviranim geografskim područjem (koje je zbog velikih potreba za diskovnim prostorom smanjeno u odnosu na domenu računanja modela). Iznos radarske reflektivnosti prema skali u dBZ valja tumačiti u kontekstu fizikalnih postavki modela. Budući da je konvekcija paramatrizirana kumulusnom shemom, maksimalne vrijednosti reflektivnosti su niže od realnih u prirodi. Ipak, prostorni i vremenski odnosi bi trebali biti dovoljno vjerno prikazani za izvođenje korektne analize.

Iz slike je vidljivo da je područje gdje su apsolutno najviše vrijednosti reflektivnosti u periodu 1979.-2021. zabilježene u Jonskom moru i području Otranta, te nešto niže u Tirenskom zaljevu. Visokih maksimuma ima i na jugu Poljske. Pojedini lokalizini maksimumi visokih vrijednosti zabilježeni su u Jadranu na zapadnoj obali Istre te oko Pelješca. Najniže maksimalne vrijednosti u regiji se prema modelu bilježe u alpskom području, na jugu Srbije, u Makedoniji, te Bugarskoj i Rumunjskoj, a također i nad Apeninima te na talijanskoj polovici Jadrana. U Hrvatskoj najniži maksimumi su u zapadnoj Slavoniji, te na otvorenom moru južnog Jadrana.

Visoke maksimalne vrijednosti nad prikazanim područjima Sredozemlja mogu se dakako objasniti velikom količinom raspoložive vodene pare te posljedičnom nestabilnošću atmosfere. Visoke vrijednosti nad jugom Poljske je vjerojatno lakše objasniti blizinom polarne mlazne struje i jakim vertikalnim smicanjem.

Druga slika pokazuje vremenske razlike iste meteorološke varijable. Cijelo razdoblje 1979.-2021. smo podijelili u dva identična dijela, od kojih je svaki sadržavao po 186636 sati. Izračunali smo maksimalne vrijednosti kao iznad, ali za oba razdoblja posebno te napravili njihovu razliku. Rezultat smo značajno izgladili (engl. field smoothing) kako bi izbjegli šum i dobili bolji uvid u regionalne promjene.

Crvena boja prikazuje područja u kojima su u recentnijoj polovici (2021.-2001.) apsolutne maksimalne vrijednosti više nego u prethodnoj polovici (1979.-2001.), što znači da su se tamo maksimumi reflektivnosti s vremenom povećali. U područjima plave boje, maksimumi reflektivnosti su se s vremenom smanjili.

Rezultat pokazuje da su najveća povećanja s vremenom zabilježena na jugu Poljske i u Njemačkoj, te na jugu Rumunjske. Od morskih krajeva, najveće povećanje je u Tirenskom moru. U Hrvatskoj nešto više vrijednosti apsolutnih maksimuma s vremenom bilježi Kvarner i otvoreno more srednjeg Jadrana, te sjeveroistočno Mađarska i Vojvodina. Najveće smanjenje apsolutnih maksimuma reflektivnosti s vremenom je u Jonskom moru, a bliže nama nad BiH te Crnom Gorom.