Područje Hrvatske i šire regije već je danima, s manjim prekidima, pod utjecajem izuzetno aktivne konvektivne sinoptičke situacije. Pritom se u regiji gotovo svakodnevno javljaju olujni sustavi s praktično svim opasnim produktima koje takva vrsta vremena donosi – orkanskim udarima vjetra, tučom, obilnom oborinom a mjestimice (kao u okolici Milana) i tornadima. Kako smo portal koji je prvenstveno orjentiran na vrijeme na Jadranu pa tek onda u okolnoj regiji, dosad smo na portalu manje više ignorirali događaje iz regije kroz proteklih nekoliko dana. Aktivnosti je bilo i na Jadranu, iako ne previše opasne, ali to se može prilično promijeniti u utorak, 25. srpnja.
Sinoptička situacija koja se upravo razvija nad ovim dijelom Europe postaje sve “eksplozivnija”. Dosad su naši krajevi bili pod utjecajem anticiklonalnog polja, a tek su sjeverni krajevi povremeno dolazili u blizinu frontalnih poremećaja koji su inicirali intenzivne konvektivne oluje u vrlo nestabilnoj, vrućoj i vlažnoj sredozemnoj zračnoj masi. Međutim sa zapada se nad Sredozemlje danas ubacila os doline koja se pruža sa sjevera i postupno se kreće prema istoku. Sama os doline sa hladnijim zrakom se nad Jadranom očekuje sredinom srijede, no ispred nje su mogući intenzivni pretfrontalni meteorološki događaji, već u utorak.
Pojedini numerički modeli pokazuju izraženo divergentno polje sredinom utorka nad širom regijom Jadrana. Na primjer, Meteoadriaticov NMM kojem izvadak iz polja vjetra na 300 hPa možemo vidjeti prikazan je na slici 1. Pet izabranih zastavica polja vjetra na 300 hPa je naglašeno docrtanim vektorima, iz čega je uočljivo jasno definirano prostrano divergentno polje vjetra na visini. Iz atmosferske dinamike znamo da visinska divergencija, tj. razilaženje mase zraka, nužno mora značiti postojanje uzlaznih strujanja, budući da se zrak koji se razilazi na visini mora popuniti odnekud. Zbog toga se cijeli stupac zraka prisilno podiže iz donje troposfere na mjesto odakle “otječe bočno” u višoj troposferi. Štoviše, geografski položaj uočljive visinske doline koja se premješta sa zapada nad područje Apenina i Jadrana, također sugerira nužan oprez zbog povoljnog obrasca za stvaranje zone uzlaznih strujanja ispred osi doline. Time je osiguran prvi bitan element za pojavu konvektivnih sustava – prisilna uzlazna strujanja zraka kao okidači slobodne konvekcije.
Snažno divergentno polje inicirat će i pad prizemnog tlaka zraka u regiji, te se očekuje pojava središta niskog tlaka u pojasu koji će se protezati od Genovskog zaljeva, preko sjevernog i srednjeg Jadrana, zapadnog Balkanskog poluotoka i dalje prema sjeveroistoku, gdje će se pripojiti dubokom ciklonalnom sustavu na sjeveru Europe. U cijelom spomenutom pojasu se očekuje tlak zraka oko 1000 hPa ili niže tijekom utorka poslijepodne. Takav raspored prizemnog tlaka osiguravat će pretežno južno površinsko strujanje i advekciju vlažne i nestabilne zračne mase u područje Jadrana i okolne regije.
Osim spomenute divergencije i prisilnih uzlaznih strujanja koja su u stanju inicirati slobodnu konvekciju nestabilnog stupca zraka, još su preostala dva nužna uvjeta za konvektivne oluje. To je svakako dovoljna količina vodene pare i spomenuta latentna nestabilnost zraka. Stoga idemo pogledati stanje po ta dva parametra.
Slika 2 prikazuje ekvivalentnu potencijalnu temperaturu (theta-e) na 850 hPa. Visoka vrijednost theta-e nam daje informaciju o velikoj količini vodene pare u zraku, budući da s porastom količine vodene pare raste i theta-e vrijednost. U većini slučajeva visoka vrijednost theta-e u nižim slojevima zraka dovodi i do nestabilne atmosfere i izraženog potencijala za nastanak grmljavinskih oluja ako su ispunjeni i drugi uvjeti. Visoku količinu raspoložive vodene pare u nižem sloju zraka potvrđuju i prognozirane vrijednosti temperature rosišta nad morem (Jadransko more te Genovski zaljev i Tirensko more) gdje će one dosezati lokalno i 25 °C, kao i vrijednosti oborive vode i do 40 mm.
Sredinom utorka, zapadno će Sredozemlje doći pod izravan utjecaj hladne fronte iza koje će sa sjeverozapada pritjecati hladnija i stabilna zračna masa. Ispred fronte u području srednjeg Sredozemlja, posebice oko Apeninskog poluotoka te nad Jadranom još će se zadržavati vrlo topla, vlažna i nestabilna zračna masa, uz prognozirane MLCAPE vrijednosti (mjera za latentnu nestabilnost zraka) između 1000 i 3000 J/kg, a prema nekim numeričkim modelima (npr. ECMWF) čak i preko 5000 J/kg. Prilažemo nešto konzervativniju procjenu našeg NMM modela na slici 3 za isti termin kao i prethodne dvije karte. Ovaj izračun MLCAPE subjektivno djeluje realističnije u odnosu na aspurdno visokih 6500 J/kg između Ancone i Zadra u 6 UTC prema ECMWF izračunu.
Presjek spomenutih parametara koji su povoljni za razvoj olujnih konvektivnih sustava može se očekivati na sjevernom i srednjem Jadranu, dok će na južnom dijelu u početku vjerojatno nedostajati dovoljno nestabilnosti za izraženije epizode olujnog nevremena, barem u prvoj približnosti. Prema iznesenom, za sutra možemo pretpostaviti vrlo veliku vjerojatnost za olujne grmljavinske sustave koji će se inicirati nad Apeninima i preko Jadrana premještati u snažnoj visinskoj struji prema sjeveroistoku. Najveća vjerojatnost za nevrijeme subjektivno će biti u području sjevernog Jadrana, općenito Istre i Kvarnera i to već u prvom dijelu dana a takvo stanje će potrajati i poslijepodne. Značajna vjerojatnost za grmljavinsko nevrijeme sredinom dana postojat će i južnije sve do akvatorija Splita, posebno poslijepodne i prema večeri. Oluje koje dosegnu obalu premještat će se dalje preko kontinenta na sjeveroistok ili istok regije, a očekuje se i da pokoji sustav započne svoj životni ciklus izravno nad Dinarskim gorjem i nastavi premještanje dalje prema nižim krajevima unutrašnjosti.
Tijekom večeri MLCAPE vrijednosti će se postupno povećati i na južnom Jadranu, ali uz nešto manju vjerojatnost za iniciranje konvekcije u usporedbi sa sjevernim dijelom Jadrana s obzirom na izostanak dnevnog zagrijavanja podloge nad Apeninskim poluotokom. Svejedno, i tamo je moguća pojava izraženog grmljavinskog nevremena, vjerojatnije prema večeri i na prijelazu u srijedu.
Generalno, kombinacija visoke vrijednosti MLCAPE i smicanja u sloju 0-6 km (30-40 m/s u većem dijelu konvekcijom zahvaćenog područja) omogućit će eksplozivan razvoj superćelijskih olujnih oblaka s velikom vjerojatnošću za pojavu velike tuče. Kao i obično, vjerojatnost za pojavu tornada u našem je području vrlo mala ali nije nepostojeća, posebno imajući u vidu značajne promjene smjera vjetra s visinom na pojedinim lokalitetima, pod utjecajem pojave prizemnih središta niskog tlaka.
Analizirano 24. srpnja u 19h.
