Pokazatelji klimatskih promjena su brojni, no često se u njih pokušava ugurati jedan koji to nije. Riječ je o ekonomskim gubicima/štetama koje su posljedica meteoroloških nepogoda poput tuče, tornada, tropskih ciklona, suša, poplava i drugih. Ovaj pokazatelj se često stavlja u različita izvješća koja se tiču klime i mjera za prilagodbu njezinim promjenama. I znam, sad će me opet mnogi mrziti zbog toga što ne odobravam ovakav šarlatanski pristup već umjesto nabacivanja brojkama koje same po sebi nemaju nikakvu težinu zahtijevam egzaktnu znanost.

Što je problem s ovakvim podacima? Ajmo dati analogiju koju i dijete u višim razredima osnovne škole jasno razumije, pa tako bi trebali i odrasli, a posebice znanstvenici.

Mate navrši 18 godina i položi vozački. Tata kupi Mati auto, jer se Mate još nije zaposlio. Tata nije široka džepa pa kupi Mati Fiću, da se uči voziti. I tako Mate, malo smotan, u godinu dana lupi svog Fiću 10 puta. Svaki put ode kod lokalnog mehe i ovaj mu za popravak naplati 200 kuna. Kud će više, to je Fićo. Malo lupi čekićem tu i tamo, malo farbe, i gotovo. Ukupno Mate ima tijekom prve godine 10×200 = 2.000 kuna štete.

Međutim, Mate se učlani u vodeću stranku i dobije solidno plaćen posao. Temeljem dobre plaće digne kredit i njime kupi nov Audi A6. Ali Mate je i dalje jednako smotan za volanom i opet u godinu dana 10 puta lupi auto. No lokalni meho sad nije sposoban to tek tako čekićem i farbom kao u slučaju Fiće, pa Mate ide popravljat štetu u ovlaštenog servisera. A tamo usluga neusporedivo skuplja, a bome i dijelovi. I tako servis Mati naplati svaki popravak 2000 kuna. Ukupno, Mate u godinu dana napravi 10×2.000 = 20.000 kuna štete.

Pitanje za osnovnoškolca: Ako je Mate prve godine napravio 2.000 kn štete na Fići, a druge 20.000 kn štete na Audiju, je li Mate druge godine postao 10 puta lošiji vozač? Svaki osnovnoškolac će vam jasno reći da je Mate jednako sposoban vozač i prve i druge godine, jer je u obje slupao auto 10 puta. Materijalni iznos štete ne govori apsolutno ništa o Matinom umijeću vožnje. Capeesh?

Dobar dio osnovnoškolaca će također znati i odrediti nekakav indeks Matine sposobnosti vožnje ako dovoljno razmisli. Kako? Pa tako što će materijalnu štetu tijekom godine dana podijeliti s vrijednosti voziila. I nakon što to napravi, dobit će normaliziran iznos štete, koji će biti relativno dobar pokazatelj Matine sposobnosti upravljanja vozilom.

Isto tako, usporedimo li materijalnu štetu koju su primjerice tornada (ili bilo koja druga nepogoda ili nepogode zbirno) nanijela u periodu 1961.-1990. sa materijalnom štetom koju su nanijela u periodu 1991.-2020., doći ćemo do očitog povećanja štete u apsolutnom iznosu ali to povećanje nam ne govori baš ništa o promjeni klime, već nam govori ponajprije o ukupnoj materijalnoj vrijednosti koju izlažemo meteorološkim rizicima u nekom razdoblju. Što je vrijednost veća, to će biti i veće štete. A vrijednosti koje izlažemo rizicima, neprestano rastu, pa stoga neprestano rastu i štete.

Da bi dobili realan podatak koliko štete rade meteorološke nepogode, tj. podatak koji nam govori da li meteorološki/klimatološki utjecaji stvaraju sve rizičniju okolinu za poljoprivrednike, infrastrukturu i druge izložene vrijednosti, moramo podatke o štetama normalizirati za iznos riziku izložene vrijedosti. Ako to nismo uradili, sam podatak o šteti ne govori o vremenskim nepogodama baš ništa, jer ako smo ranije vozili Fiću a sad vozimo Ferrari, prilično je jasno da ćemo sad imati veće izdatke za održavanje vozila iako se ni naše umijeće niti uvjeti na cesti nisu bitno promijenili.

Znanost je vrlo egzaktna, precizna i jasna. Nažalost, prečesto se temeljni postulati iste zanemaruju i tako neprikladno koncipirani tekstovi samo rade ogromnu štetu znanosti i protiv toga moramo jasno dignuti glas. Borba za ekološko očuvanje planete je hvalevrijedna, ali pritom moramo koristiti precizne i znanstveno prihvatljive argumente koji se ne kose s temeljnim postulatima iste, inače nismo uradili ništa dobroga.