Različite karakteristične sinoptičke situacije u regiji u pravilu donose određene vrste vremenskih uvjeta, te samo poznavajući koja je generalna sinoptička slika nad regijom možemo dosta dobro znati kakve su opće vremenske prilike u našem kraju. Primjerice, ako se nad Otrantom nalazi duboko ciklonalno polje, znamo da na Jadranu puše olujna ciklonalna bura, da je hladno, a vjerojatno ima i dosta naoblake, osobito na južnom Jadranu. Slično, ako se nad širom regijom nalazi prostrano polje visokog tlaka zraka, bez većih razlika u tlakovima između pojedinih lokacija regije, znamo da prevladava mirno vrijeme bez značajnog vjetra te da je na Jadranu vedro, a ako je u pitanju zimsko razdoblje onda se nad kopnenim nizinama u pravilu može očekivati magla i mraz…

Da bi se u takvu povezanost određenih tipova sinoptičke situacije i vremenskih prilika u regiji uvelo sistematizacije, pobrinuo se je meteorolog Dražen Poje u svojoj doktorskoj disertaciji još iz 1965. godine. Poje je klasificirao tipove vremena u 29 sinoptičkih kategorija, koje su zajedno sa svojim osnovnim karakteristikama, dane u lijepo sistematiziranoj tabeli u dokumentu na DHMZ stranicama. Nadalje, pojedine kategorije mogu se dalje grupirati, kako pokazuje sljedeća tablica:

GrupaPripadajući vremenski tipovi
Radijacijski režimV1, V2, V4, g, mv, Ba, Bc
Oborinski režimN1, N2, Dol1, Dol2, WS, SWS, SS
Režim advekcije iz jugoistočne EuropeV3, SES
Režim advekcije iz sjeverozapadne EuropeNWS, Dol3
Vjetrovni režimN4, NS, NES, ES
Ostali režimiN3, Nc, zodol1, zodol2, zodol3, Vc, Dol
Tablica: grupiranje Pojinih tipova vremena u režime

Detaljnije objašnjenje pojedinog tipa vremena može se pronaći u radu od Lončar i Vučetić (2003), “Tipovi vremena i njihova primjena na sjeverni Jadran” (izravni link na rad). Donosimo i pregled karakteristika vremena u pojedinim grupama, prema DHMZ.

Radijacijski režim karakterizira dominacija utjecaja zračenja (radijacije) – Sunca i izračivanja podloge, na meteorološke parametre u regiji. Utjecaj lokalnog reljefa i vrste podloge je znatan. Strujanja zraka su slaba, a time i prijenos topline strujanjem u druga područja je mnogo manje bitan čimbenik od zagrijavanja i hlađenja zračenjem. Pouzdana prognoza naoblake i magle temelj je za točno predviđanje temperatura, jer oblaci i magla umnogome moduliraju dolazno zračenje od Sunca kao i odlazno izračivanje podloge. Radijacijski režim se javlja na prednjoj (V1), donjoj (V2) i gornjoj (V4) strani anticiklone, u području grebena (g) visokog tlaka, u polju izjednačenog tlaka (Ba i Bc) te u području mosta visokog tlaka (mv).

Oborinski režim se javlja na prednjoj (N1) donjoj (N2) strani ciklone, prednjoj strani doline (Dol1), na osi doline (Dol2), te pri zapadnom (WS), jugozapadnom (SWS) i južnom stanju (SS). Oborinski režim je okarakteriziran advekcijom tople i vlažne zračne mase, dizanje slojeva zraka i stvaranje naoblake i oborine.

Advekcija iz jugoistočne Europe se javlja na stražnjoj strani anticiklone (V3) te pri jugoistočnom stanju (SES). U pravilu se javlja zimi i donosi hladan zrak, ali strujanje je slabo pa su uvjeti nad kopnom pogodni za održavanje stabilne inverzije duljeg trajanja.

Advekcija iz sjeverozapadne Europe se u pravilu javlja kao pojačano sjeverozapadno strujanje u ljetnim mjesecima i pritom donosi svježiju oceansku zračnu masu, te stvara pogodne uvjete za razvoj konvektivne naoblake i grmljavinskih pljuskova. Ove su situacije često povezane i s prolaskom frontalnih sustava sa sjeverozapada. Ovaj režim se javlja pri sjeverozapadnom stanju (NWS) te na stražnjoj strani doline (Dol3).

Vjetrovni režim se javlja pri značajnim razlikama tlaka u regiji i u pravilu je riječ o advekciji hladne zračne mase velikim brzinama. U ovaj režim spadaju tipovi vremena pri sjevernom (NS), sjeveroistočnom (NES) i istočnom (ES) stanju, te na gornjoj strani ciklone (N4). Stanja s jakim vjetrovima koji donose toplu i vlažnu zračnu masu (WS, SWS, SS) svrstani su u oborinski režim. U vjetrovnim režimima, učinci zračenja na zagrijavanje i hlađenje su mnogo manje bitni u odnosu na temperaturu zračne mase koja stiže strujanjem i koja određuje općenite toplinske prilike. Dnevne amplitude temperature u režimu s jakim vjetrom su mnogo manje nego u radijacijskom režimu.

Naš doprinos ovoj tematici očituje se u izradi automatske klasifikacije sinoptičke situacije iz produkata modela operativne numeričke prognoze. Klasifikator određuje međusobne položaje baričkih sustava u regiji i klasificira ih prema Pojinim tipovima vremena. Svi tipovi vremena su predviđeni, s razlikom da su tri tipa zonalne doline (zodol1, zodol2 i zodol3) spojene u istu grupu (zodol), s obzirom na malu učestalost pojave i male razlike između pojedinog tipa. Ako klasifikator nije dao nijedan tip vremena za određen termin, to znači da sinoptička situacija nije pretjerano karakteristična da bi se jasno klasificirala u neki od Pojinih tipova (ili, automatski sustav nije uspio prepoznati o kojem tipu je riječ). Također, u nekim situacijama klasifikator će sinoptičku situaciju za određen termin svrstati u dva, možda i više vremenskih tipova, kad postoji znatna sličnost s više od jednim Pojinim tipom.

Klasifikacija se radi automatski na temelju simulacije modelom WRF-NMM, s osvježavanjem dva puta dnevno i pritom se sinoptička situacija određuje za svaki sat, za 180 sati (7 dana) unaprijed. Rezultat tako provedene klasifikacije dostupan je na linku.

Reference i literatura:

  1. Poje, D. (1965). Tipovi vremena u Jugoslaviji i njihova ovisnost o cirkulaciji atmosfere nad Jugoslavijom. Disertacija na Sveučilištu u Zagrebu.
  2. Lončar, E. i Vučetić, V. (2003). Tipovi vremena i njihova primjena na sjeverni Jadran, Hrvatski meteorološki časopis, Vol. 38 No. 38
  3. Lončar, E. i Bajić, A. (1994). Tipovi vremena u Hrvatskoj. Hrvatski meteorološki časopis, 29, 31-34.