Ciklonom općenito nazivamo područje u atmosferi u kojem zrak rotira oko točke minimalnog tlaka zraka, a koja se nalazi u blizini središta sustava, tj. središta rotacije. Vrsta ciklonalnih sustava ima mnogo i oni se razlikuju s obzirom na svoje temeljne fizikalne, posebno termodinamičke karakteristike kao što su izvor energije, temperatura jezgre, struktura zračnih strujanja unutar sustava, itd. S obzirom na te razlike, postoje izvantropske ciklone koje su najčešće u pojasu umjerenih i viših zemljopisnih širina, zatim tropske ciklone koje u pravilu nazivamo tropskim ciklonima (te još i uragan i tajfun), a kojima je uobičajeno geografsko područje – tropski pojas. Ciklonalnim sustavima također pribrajamo i one rotirajuće tvorevine manjih dimenzija (mezociklone – rotirajuće superćelijske oluje), tornada i pijavice, toplinske barički minimume, itd.
Ovim tekstom nastojimo ukratko dati uvod u fundamentalne razlike između tropskih i izvantropskih ciklonalnih sustava, bez ulaženja duboko u detalje, te dati naznake postojanja hibridnih sustava koji su tipični u području Sredozemlja a u recentnom razdoblju čini se u nekoj mjeri i u Jadranu. Također, ovaj tekst će biti i prvi u seriji većeg broja objava na ovu temu, koje će uslijediti kroz iduće mjesece i godine, s obzirom da je to jedno od područja znanstvenog interesa autora.
Ključne razlike između tropskih i izvantropskih sustava se mogu sumirati prema sljedećim karakteristikama, kako je prikazano u tablici:
| Karakteristika | Tropski sustavi | Izvantropski sustavi |
| Temperatura jezgre | Jezgra toplija od okolice | Jezgra hladnija od okolice |
| Izvor energije | Latentna toplina oslobođena kondenzacijom | Temperaturni kontrasti zračnih masa unutar sustava |
| Vertikalna struktura, oblik | Simetrična | Asimetrična |
| Preferirano okruženje | Područje slabog vertikalnog smicanja | Područje izraženog vertikalnog smicanja / fronti |
| Zone formiranja | Iznad toplih mora | U području atmosferskih fronti (tipično polarna fronta) |
| Fronte, horizontalni gradijent temperature | Nema fronti, sustav je barotropan (nema jakih gradijenata temperature) | Ima jasno definirane zračne mase i fronte, sustav je baroklin (na frontama su izraženi gradijenti temperature) |
| Prostorne dimenzije | Do nekoliko stotina kilometara promjera | Do nekoliko tisuća kilometara promjera |
| Prostorni raspored vjetrova | Vjetrovi jačaju sa smanjenjem nadmorske visine | Najjači vjetrovi su na većim visinama |
Veliki ciklonalni sustavi u pravilu jasno pripadaju jednoj od gore spomenutih grupa, no treba naglasiti da to nije uvijek slučaj. Pojedine ciklone mogu posjedovati karakteristike iz obje grupe, tad se one nazivaju hibridnim ciklonskim sustavima. Također, u praksi postoje i tranzicije iz tropske u izvantropsku ciklonu i obratno. Npr. ako tijekom svog prostornog gibanja tropski ciklon zađe u više zemljopisne širine i počne gubiti energiju zbog sve sporijeg isparavanja vodene površine, ali istovremeno zahvati obližnju hladniju zračnu masu u svoj vrtlog, dolazi do tranzicije iz tropskog u izvantropski oblik. Moguća je i suprotna tranzicija. Izvantropska ciklona može poprimiti tropska obilježja, barem djelomice, ako zbog dovoljno tople morske površine, isparavanja i značajne nestabilnosti dođe do oslobađanja mnogo latentne topline (tipično, konvekcijom), pri čemu jezgra postaje toplija od okolice te može doći do gubitka baroklinosti sustava. Zavisno o okolišnim uvjetima i limitirajućim čimbenicima, sustav će poprimiti niz tropskih obilježja, te će doći do manje ili više potpune tranzicije iz izvantropskog u tropski oblik.
Spomenuti hibridni sustavi česti su u Sredozemlju, pa čini se u novije vrijeme i u Jadranu. U Sredozemlju se oni često nazivaju “medikanima” ili “medicanima” (od engl. medicane – Mediterranean Hurricane) i mogu nositi više ili manje tropskih karakteristika. Pojedini jače razvijeni medicani imaju praktično sve tropske karakteristike i mogu doseći snagu oceanskog tropskog ciklona prve ili čak druge kategorije (vidi npr. sliku iznad – medican Zorbas/Ianos). “Sezona” medicana je od kolovoza pa do ranog proljeća, jer im pogoduje velika razlika temperature površine i zračne mase. Naime, idealni uvjeti za nastanak medicana su vrlo toplo Sredozemno more, hladna zračna masa te izostanak vertikalnog smicanja / fronti. Ovakvi uvjeti se često pojavljuju kad nad Sredozemljem postoji izolirana dolina s hladnom zračnom masom (engl. cut-off upper low) i to ponajbolje ujesen jer je temperatura mora tad još uvijek vrlo visoka. U takvim uvjetima postoji značajno isparavanje i oslobađanje latentne topline pri kondenzaciji vodene pare. U stručnoj i znanstvenoj literaturi ovakvi sustavi tropskih karakteristika u izvantropskim područjima se često naznačuju i kraticom TLC (od engl. Tropical-Like Cyclones).
Osim na otvorenom moru Sredozemlja, u recentnom razdoblju, a vjerojatno potpomognuto klimatskim promjenama u regiji (sve toplije more), čini se da se ciklonalni sustavi tropskih karakteristika mogu pojaviti i u Jadranu. Posebice je pritom značajan događaj iz siječnja 2023. kad je zabilježena eksplozivna tranzicija izvantropske ciklone u hibridno/tropski sustav – unutar Jadranskog bazena. Fizikalna obilježja, struktura, ponašanje te klimatologija ovakvih sustava u Jadranu za sad još nisu istraženi, ali se na tome intenzivno radi i uskoro ćete na našem portalu moći pročitati neke novosti oko toga. Također, povodom događaja iz siječnja ove godine, jadranski TLC sustavi su dobili i potpuno novo ime koje se već koristi na Internetu – adricane, a koje je izvorno u razgovoru “sklepao” mladi doktorand meteorologije Petar Golem s Geofizike PMF-a. Neke preliminarne analize pokazuju da bi adricani mogli biti česti gosti Jadranskog mora u budućim desetljećima i kao takvi, sastavni dio jadranske klime u budućnosti. Za razliku od tropskih ciklona, razvoj medicana i posebice adricana jako je uvjetovan ograničavajućim faktorima – u prvom redu širinom morskog bazena nad kojim se razvija. Zbog toga ovakvi sustavi nisu u mogućnosti doseći punu snagu kakvu imaju oceanski tropski cikloni, ali s obzirom na blizinu obale i otoka mogu predstavljati značajnu opasnost za područje koje zahvaćaju te je istraživanje njihovih karakteristika kao i metoda prognoziranja sad već pomalo “vruća” tema. Tome svjedoči i sve veći broj znanstvenih radova objavljenih na temu sredozemnih tropskih sustava u posljednjim desetljećima. Do nekih novih tekstova o ovim intrigantnim ciklonalnim sustavima, uživajte u ostatku ljeta.
