Sivo nebo uz taloženje velike količine pijeska u našim krajevima postali su učestali događaji. Gotovo svaka malo izraženija epizoda južnih vjetrova kao da stvara ovakvu ne baš ugodnu situaciju, a doista se ne možemo oteti dojmu da klimatologija transporta saharskog pijeska prema Hrvatskoj i okolici pokazuje izniman porast učestalosti. I dok s jedne strane fotografi snimaju vrlo neobične fotografije zalazećeg Sunca iza debelih naslaga lebdećih čestica, oni osjetljiviji na nečist zrak osjećaju značajne zdravstvene tegobe. Čini se, morat će se naviknuti.

Slika 1. Zalazeće Sunce u Splitu, 30.3.2024. Foto: Rade Popadić

Sahara je najznačajnije izvorište pustinjskog pijeska na planeti. Smatra se da iz Sahare tijekom godine dana s vjetrom bude odneseno oko 1500 Tg (milijuna tona) pijeska u druge krajeve svijeta [1]. Zračnim strujama pijesak se odnosi na velike udaljenosti i pritom snižava kvalitetu zraka u područjima u kojima dolazi do njegove depozicije. Različita istraživanja su pokazala značajan zdravstveni rizik povezan s pustinjskih česticama u zraku [npr. 2,3,4,5,6]. Iako se najveći postotak saharskog pijeska taloži u Atlantskom oceanu [7], velika količina dospijeva do praktično svih kontinenata, a posebno onih bližih poput Europe. Saharski se pijesak u naše krajeve prenosi južnim i jugozapadnim visinskim strujanjima, nakon što s tla bude podignut prizemnim vjetrom nad pustinjom.

Rostasi i sur. (2022) su analizirali sinoptičke situacije koje pogoduju transportu saharskog pijeska prema Panonskoj nizini [8]. Budući da je zaključeno kako većina staza vodi preko Hrvatske, ovaj rad je vrlo relevantan i za naše područje. Također, promatrana je klimatologija događaja te je zaključeno da je tokom posljednjeg analiziranog desetljeća došlo do značajnog porasta učestalosti transporta pijeska u naše krajeve. Između 1979. i 2010. u prosjeku su se bilježila 4,2 događaja prijenosa saharskog pijeska u Panonsku nizinu, dok je u periodu od 2011. do 2018. taj broj porastao na 10,3 godišnje. U Meteoadriaticu smo dojma da je u zadnjih 6 godina taj porast još ubrzan.

Slika 2. Sinoptička situacija na 700 hPa za promatrane slučajeve taloženja pustinjskog pijeska u Panonskoj nizini tijekom 2016. Izvor Rostasi et al. (2022)

Autori rada pokazuju kako je u najvećem broju slučajeva za transport saharskog pijeska prema našim krajevima potrebna duboka ciklona nad zapadnom obalom Europe, promatrajući na izobarnoj plohi od 700 hPa. Takva sinoptička konfiguracija omogućuje južno i jugozapadno strujanje na oko 3 kilometra visine koje pogoduje donošenju pustinjskog pijeska prema sjevernom Sredozemlju, te našoj regiji (slika 2).

Slika 3. Vremenska raspodjela depozicije pijeska u Panonskoj nizini tijekom 2016. prema Rostasi et al. (2022)

U radu se također pokazuje kako je najintenzivnija depozicija pustinjskog pijeska bila u periodu od veljače do lipnja, a zatim ponovo u listopadu (slika 3). Najveći postotak taloženja otpada na vlažnu depoziciju (padanje “prljave” kiše), dok manji dio otpada na suhu depoziciju (gravitacijsko slijeganje čestica bez oborina). Pritom je taložena masa iznosila između 0,02 i 0,24 grama po kvadratnom metru po pojedinom događaju, s prosjekom 0,11 g/m2.

Slične rezultate povećanja frekvencije i intenziteta transporta saharskog pijeska prema Europi nalaze i drugi autori. Varga (2020) smatra da je porast temperature Arktika odgovoran za pojačano meridionalno meandriranje mlazne struje i time dominantnija južna strujanja pri postavljanju atlantske doline i njezino pružanje sve do sjeverozapadne Afrike, čime se omogućuje intenzivniji transport pustinjskog pijeska prema Europi [9]. Mifka i sur. (2023) navode miješanje saharskog s pijeskom porijekla istočno od Kaspijskog jezera, pristiglog nad sjeverni Jadran tijekom epizode u ožujku 2020 [10].

Slika 4. Dvije značajne epizode povećanja PM10 čestica na mjernoj postaji Vela Straža (Dugi otok) tijekom ožujka 2024. Izvor: https://iszz.azo.hr/iskzl/podatak.htm?pid=155

Nije sve tako negativno u kontekstu ove pojave. Depozicija saharskog pijeska poboljšava kvalitetu tla, donoseći vrijedne nutrijente poput fosfora [11], željeza [12] i drugih sastavnih kemijskih elemenata [13]. Smatra se kako je transport saharskog pijeska preko Atlantika prema Južnoj Americi, jedan od važnih izvora nutrijenata za Amazonu [14].

Reference

  1. Kim, D., Chin, M., Remer, L., Diehl, T., Bian, H., Yu, H., Brown, M., & Stockwell, W. (2017). Role of surface wind and vegetation cover in multi-decadal variations of dust emission in the Sahara and Sahel. Atmospheric Environment, 148, 282-296. https://doi.org/10.1016/J.ATMOSENV.2016.10.051.
  2. Díaz, J., Linares, C., Carmona, R., Russo, A., Ortiz, C., Salvador, P., & Trigo, R. (2017). Saharan dust intrusions in Spain: Health impacts and associated synoptic conditions. Environmental Research, 156, 455–467. https://doi.org/10.1016/j.envres.2017.03.047.
  3. Kotsyfakis, M., Zarogiannis, S., & Patelarou, E. (2019). The health impact of Saharan dust exposure.. International journal of occupational medicine and environmental health. https://doi.org/10.13075/ijomeh.1896.01466.
  4. Heft-Neal, S., Burney, J., Bendavid, E., Voss, K., & Burke, M. (2020). Dust pollution from the Sahara and African infant mortality. Nature Sustainability, 1-9. https://doi.org/10.1038/s41893-020-0562-1.
  5. López-Villarrubia, E., Estirado, O., Hernández, C., & Díez, F. (2020). Do Saharan Dust Days Carry a Risk of Hospitalization From Respiratory Diseases for Citizens of the Canary Islands (Spain)?. Archivos de bronconeumologia. https://doi.org/10.1016/j.arbres.2020.03.009.
  6. Wang, Q., Gu, J., & Wang, X. (2020). The impact of Sahara dust on air quality and public health in European countries. Atmospheric Environment. https://doi.org/10.1016/j.atmosenv.2020.117771.
  7. Does, M., Brummer, G., Korte, L., & Stuut, J. (2021). Seasonality in Saharan Dust Across the Atlantic Ocean: From Atmospheric Transport to Seafloor Deposition. Journal of Geophysical Research: Atmospheres, 126. https://doi.org/10.1029/2021JD034614.
  8. Rostási, Á., Topa, B., Gresina, F., Weiszburg, T., Gelencser, A., & Varga, G. (2022). Saharan Dust Deposition in Central Europe in 2016—A Representative Year of the Increased North African Dust Removal Over the Last Decade. , 10. https://doi.org/10.3389/feart.2022.869902.
  9. Varga, G. (2020). Changing nature of Saharan dust deposition in the Carpathian Basin (Central Europe): 40 years of identified North African dust events (1979-2018).. Environment international, 139, 105712 . https://doi.org/10.1016/j.envint.2020.105712.
  10. Mifka, B., Prtenjak, M., Piltaver, I., Mekterovic, D., Kuzmić, J., Marciuš, M., & Ciglenečki, I. (2023). Intense Desert Dust Event in the Northern Adriatic (March 2020); Insights From the Numerical Model Application and Chemical Characterization Results. Earth and Space Science, 10. https://doi.org/10.1029/2023EA002879.
  11. Suchodoletz, H., Glaser, B., Thrippleton, T., Broder, T., Zang, U., Eigenmann, R., Kopp, B., Reichert, M., & Ludwig, Z. (2013). The influence of Saharan dust deposits on La Palma soil properties (Canary Islands, Spain). Catena, 103, 44-52. https://doi.org/10.1016/J.CATENA.2011.07.005.
  12. Rizzolo, J., Barbosa, C., Borillo, G., Godoi, A., Souza, R., Andreoli, R., Manzi, A., Sá, M., Alves, E., Pöhlker, C., Angelis, I., Ditas, F., Saturno, J., Moran-Zuloaga, D., Rizzo, L., Rosário, N., Pauliquevis, T., Santos, R., Yamamoto, C., Andreae, M., Artaxo, P., Taylor, P., & Godoi, R. (2017). Soluble iron nutrients in Saharan dust over the central Amazon rainforest. Atmospheric Chemistry and Physics, 17, 2673-2687. https://doi.org/10.5194/ACP-17-2673-2017.
  13. Kandler, K., Benker, N., Bundke, U., Cuevas, E., Ebert, M., Knippertz, P., Rodríguez, S., Schütz, L., & Weinbruch, S. (2007). Chemical composition and complex refractive index of Saharan Mineral Dust at Izaña, Tenerife (Spain) derived by electron microscopy. Atmospheric Environment, 41, 8058-8074. https://doi.org/10.1016/J.ATMOSENV.2007.06.047.
  14. Swap, R., Garstang, M., Greco, S., Talbot, R., & Kållberg, P. (1992). Saharan dust in the Amazon Basin. Tellus B, 44, 133-149. https://doi.org/10.3402/TELLUSB.V44I2.15434.